Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Da li se BiH uopšte nalazi u "vozu energetske tranzicije"

15.09.2021. 07:37 / Izvor: N1

Kao i u većini procesa, Bosna i Hercegovina kasni i u energetskoj tranziciji. Ono što je potreba i cilj jeste da se status pasivnih krajnjih kupaca električne energije promijeni u status aktivnih. U praksi, to znači da će oni koji proizvode električnu energiju, imati i mogućnost prodaje viška. Može li naša zemlja uhvatiti korak sa svijetom?

Voz energetske tranzicije u kome se, i ako se uopšte nalazi BiH, veoma je spor, saglasni su upućeni. Ipak, u prilog novom načinu proizvodnje električne energije, svakako, kažu, ide sve pristupačnija investicija, niski troškovi održavanja fotonaponskih elektrana, te brza i jednostavna izgradnja.

"Industrijski proizvođači na krovovima svojih postrojenja mogu da prave elektrane i da smanje račune za struju, da viškove struje mogu da ubacuju u mrežu i kroz taj tzv. “neto obračun”, odnosno neto mjerenje, jednostavno ravnaju", kazao je Almir Muhamedbegović, moderator.

Proizvodnja, u prvom redu, solarne energije, predstavlja i alternativu najavljenom gašenju termokapaciteta u državi, a koje je, kao neminovan korak u energetskoj tranziciji, postavila EU. Jer, ukoliko ne bude izgrađen Blok 7, a imajući u vidu i gašenje starih blokova, do 2023. godine, BiH će umjesto aktivnog izvoznika postati aktivni uvoznik električne energije, pojašnjavaju stručnjaci.

"Onda je ovo jedini i pravi način kako da jednom distribuiranom proizvodnjom na teritoriji čitave BiH, na neki način, spriječimo taj ogromni džep koji će se desiti kada 1700 mw termokapaciteta se ugasi u narednih desetak godina", kazao je Amer Jerlagić, stručnjak u oblasti energetike.

Naravno, za sve je neophodno obezbijediti i odgovarajući zakonski okvir.

"Naravno, bez zakona ne može ništa, zakon je u pripremi", ističe Jerlagić.

"Mi ćemo u RS uskoro ući u proceduru usvajanja zakona o obnovljivim izvorima energije", smatra Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva u RS.

U zemljama širom svijeta, ali i nekima u regiji, broj aktivnih kupaca je u stalnom porastu, a njihova uloga u energetskoj tranziciji je ključna. Međutim, opredjeljenje krajnjih kupaca da se aktiviraju kao proizvođači pored zakonskih rješenja, zavisiće i od podsticaja.

"Po postojećoj regulativi moguće je ostvariti neki podsticaj na projektima do 23 kw. Postoji ta referentna cijena i to je ono što sada egzistira. Ova nova regulativa neće biti u smislu podsticaja, biće u smislu razmjene energije. Vi nju i trošite i kupujete i biće po tržišnim uslovima to regulisano", kaže Edhem Bičakčić, predsjednik bh. komiteta CIGRE.

Da je neophodno ubrzati proces energetske tranzicije, pokazuje i podatak da su termoelektrane na ugalj na području zapadnog Balkana u prethodne tri godine prouzrokovale zagađenje vazduha od čijih je posljedica na Zapadnom Balkanu preminulo oko 6.500 ljudi.

PODIJELI:

TAGOVI:

energetska tranzicija

CIGRE

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti