Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Grizelj: Životinjski otpad je čisti novac

07.07.2021. 08:20 / Izvor: BHRT

Bosna i Hercegovina nema riješeno pitanje odlaganja životinjskog otpada, jer ne postoje odgovarajuća postrojenja. Nusproizvodi životinjskog porijekla i životinjski otpad se odlažu kao komunalni otpad na deponijama koje ne podliježu veterinarskom nadzoru ili na smetljištima. O ovoj temi u emisiji BHT1 Uživo govorio je Tomislav Grizelj, poduzetnik i bivši predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH.

Grizelj podsjeća da je problem odlaganja životinjskog otpada u BiH prisutan već trideset godina.

On ističe da bi ovo pitanje trebalo da bude riješeno na državnom nivou.

"Mi smo prije rata imali postrojenje u Simesu u Sarajevu, koje je pokrivalo skoro 50 posto BiH, zatim u Agrokomercu u Velikoj Kladuši i Bimeks u Brčkom. Međutim, rat je učinio svoje, devastacija je učinila svoje. Ta postrojenja su i stara, instalirana su ’80-ih godina, sada su došle nove tehnologije. Susjedne zemlje, Srbija i Hrvatska, imaju svoja postrojenja i pokrivaju ta tržišta, dobili su od države čak koncesije za postupanje. Dnevno prihvataju između 100 i 120 tona animalnog otada i od njega pravi nove proizvode koji se koriste u drugim industrijama. Od koštanog brašna npr. se pravi film koji se koristi za CT. Sve ima svoju upotrebljivost", rekao je Grizelj.

Naša zemlja, ističe Grizelj, ima jedno reprezentativno postrojenje u Visokom i ono je jedino koje je ekološki ispravno. Sav ostali životinjski otpad završava u raznim deponijama.

"BiH je bila vodeća u bivšoj Jugoslaviji u pitanju postupanja s otpadom, prije rata nismo bacali ništa od otpada animalnog porijekla. Bili smo svjesniji i odgovorniji prema prirodi", ističe Grizelj.

Kaže kako su struka i zakonodavstvo decidni, ali da nema dobre volje da se to primijeni u praksi.

"Ako možemo za tri mjeseca natjerati vlasnike automobila da stave markicu npr. dokad im vrijedi registracija, tako isto možemo napraviti zakonodavno i pitanje animalnog otpada jer taj otpad je čisti novac. Tona krvnog brašna je 400 eura, tona koštanog brašna je između 500 i 600 eura, to su evropske tržišne cijene. Kolege iz Srbije i Hrvatske sve izvoze na evropsko tržište. Hrvatska izvozi krvno brašno u Holandiju, a Holanđani to nama prodaju za hranu ribe", kaže Grizelj.

Privrednici u BiH su saglasni, navodi Grizelj, da se ovo pitanje definitivno reguliše. Međutim, problem se, kako je rekao, javlja sa državom o javnom – privatnom partnerstvu.

"Ono se oslanja na Zakon o javnim nabavkama, koji su u totalnoj koliziji. Nema sluha ni kapaciteta, iz privrednih grana i struke, da državu natjeramo da se dva-tri ministarstva dogovore da se riješi problem javnih nabavki kroz zakonsku regulativu", rekao je Grizelj.

On je u razgovoru, između ostaloga, upozorio i da se odlaganjem otpada na deponijama, kao što je ona u Smiljevićima, vrši trajna kontaminacija tla.

"Moja poruka svima u BiH je pazite šta jedete, šta kupujete i šta pijete!", rekao je Tomislav Grizelj u emisiji BHT1 Uživo.

Smatra da se građani u BiH moraju educirati o ovim pitanjima, krenuvši od vrtića pa nadalje.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti