Hidroenergetski potencijali BiH: Kako oživjeti sporazum star 30 godina?

Prepoznajući značaj  korištenja hidroenergetskog i vodoprivrednog potencijala sliva rijeke Drine za ukupni privredni razvoj BiH ali i susjednih zemalja, još je 1984. godine, a od strane tadašnjih Socijalističkih Republika Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije, potpisan je Dogovor u kojem stoji da su svi saglasni da je njihov zajednički interes da se uređenje slivova ovih rijeka i korištenje njihovih potencijala ostvaruje međusobno usklađenom i dogovorenom izgradnjom sistema hidroenergetskih, odnosno vodoprivrednih objekata na osnovama tog dogovora.

Poslovni portal Akta.ba došao je u posjed nekoliko dokumenata iz doba Socijalističke Republike Srbije a koji su objavljeni u njenim Službenim glasnicima 1982. i 1984. godine, u kojima se govori o raspodjeli, načinu i kontroli plaćanja vodnog doprinosa, odnosno naknade za upotrebu vode iz akumulacija i vodotoka Drine radi proizvodnje električne energije, na dijelu koji čini granicu između SR Srbije i SR Bosne i Hercegovine, ali i dokument o načinu utvrđivanja visine i podjele doprinosa odnosno naknade za izvučeni pijesak, šljunak i kamen iz vodotoka Drine na dijelu koji čini granicu između ove dvije zemlje.

Način naplate dijela vodnog doprinosa, odnosno naknade koja pripada svakoj republici, bio je regulisan tako da se primjenjuje stopa vodnog doprinosa, odnosno visina naknade koja važi na teritoriji te republike.

Za materijal izvađen iz korita vodotoka, ubrana sredstva doprinosa, odnosno naknade dijelile su se na jednake dijelove i pripadaju nadležnim interesnim zajednicama, a da za materijal izvađen sa obala vodotoka naknade pripadaju zajednici čijem području pripada obala sa koje se vadi materijal.

Kroz ove dokumente još tada je data podrška izgradnji HE Bijeli Brijeg i HE Buk Bijela.

HE BIJELI BRIJEG I HE BUK BIJELA​ PRIČA STARA 30 GODINA

Podsjetimo, nedavno je potpisan i memorandum za izgradnju HE Buk Bijela, čija je priča o izgradnji dobila zeleno svjetlo prije 30 godina, a koja za razliku od HE Bijeli Brijeg započinje svoju priču.

Memorandum je potpisan između Republike Srpske i kineske kompanije China National Aero-Technology International Engineering Corporation, za koji je Vlada RS prošle godine dodijelila koncesije za izgradnju i korištenje preduzeću Elektroprivreda Republike Srpske i Hidroelektranama na Drini. Koncesija se dodjeljuje na period od 50 godina.

Projekat izgradnje HE Buk Bijela, instalisane snage 93,52 MW, gradit će se rijeci Drini na jugoistoku Bosne i Hercegovine a vrijedan je 382,4 miliona KM. Ova HE će se graditi u gornjem toku rijeke Drine na oko 11 kilometara uzvodno od novog mosta u Foči.

Procjenjena ukupna godišnja proizvodnja HE Buk Bijela je 332,3 GWh, dok je instalisani protok 350 metara kubnih vode u sekundi.

USAGLAŠAVANJE VODNIH GRANICA

Neosporan je značaj i veličina hidroenergetskih potencijala u zemlji, a koji nemaju nikakav sistem zaštite i ubiranja prihoda od istih jednim dijelom i zbog neusaglašavanja vodnih granica.

U jednom od članova potpisanog Dogovora o korištenju hidroenergetskog i vodoprivrednog potencijala slivova rijeka Drine i Morače, stoji da  su učesnici saglasni da SR BiH i SR Srbija obezbijede SR Crnoj Gori realnu kompenzaciju zbog neprevođenja dijela voda iz sliva rijeke Drine u sliv rijeke Morače. Dalje, u članu 5. pojašnjava se o kakvoj kompenzaciji je riječ.

Naime, BiH i Srbija su se obavezale da u jednakim iznosima obezbijede Crnoj Gori novac za izgradnju 50 posto kapaciteta HE Bijeli Brijeg, koja je trebalo da bude locirana u najljepšem dijelu kanjona Tare, za razliku od Buk Bijele, a količina električne energije dobijena iz elektrana u čvorištu Šćepan Polje koristila bi se za potrebe elektroenergetskog sistema Crne Gore.

Do realizacije ovog dogovora nije došlo jer je Ustavni sud Jugoslavije presudio da sporazum o korištenju hidroenergetskog i vodoprivrednog potencijala rijeka Drine i Morače nije u saglasnosti sa ustavom SFRJ i u suprotnosti je sa saveznim zakonom pa se ukida.

Na ovu odluku posebno svijetlo baca činjenica da se ovim pitanjem Ustavni sud Jugoslavije bavio na prijedlog Saveza za zaštitu okoline Slovenije.

Iz tadašnje javne rasprave, navodi Sud, proizašlo je kao nesporno da ostvarivanje dogovora, odnosno izgradnja HE Bijeli Brijeg i HE Buk Bijela, dovodi do potapanja kanjona rijeke Tare koji je u okviru nacionalnog parka Durmitor upisan u spisak svjetske baštine.