Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Inovacija iz BiH: Drvo Paulowonija rješenje protiv zagađenja zraka, vode i tla

Neke od pogodnosti drveta Paulowonija su rekultivacija osiromašeni, zagađenih i erozivnih zemljišta, pošumljavanje opožarenih šuma i klizišta i pročišćavanje zraka.

20.10.2021. 10:05 / Izvor: Akta.ba

Zagađenje zraka, vode i tla je problem sa kojim se naša država suočava iz dana u dan, a naročito u zimskom periodu. Problem je prisutan i industrijskim sredinama Tuzlanskog kantona, međutim postoje oni koji svojim znanjem i iskustvom rade na rješavanju ovih problema.

Drvo Paulownija

Profesor i inovator Zehrudin Osmanović je član Asocijacije inovatora Bosne i Hercegovine i ima priliku da izlaže inovativna rješenja van BiH. Sve njegove dosadašnje ideje nagrađivane su na sajmovima inovacija širom svijeta, a pretposljednja je već našla primjenu u nekoliko kompanija.

"Alternativno gorivo, koje je predmet mog interesa je drvo Paulownija (lat. Paulownia elongata). Potječe iz jugoistočne Kine. Originalni naziv roda je Pavlovnia, ali je tokom godina izmijenjeno u Paulownia. Drvo je dobilo ime po Ani Pavlovnoj kćeri ruskog cara Pavla I Petroviča Romanova. Neke 3-4 godine sam vršio sadnju ove biljke na podlogama koje predstavljaju taloge u industrijama i radio odgovarajuće hemijske analize i pratio rast biljke. Dobiveni su izuzetno dobri podaci koji upućuju na to da bi se ova vrsta drveta mogla koristiti za biremedijaciju onečišćenog tla. Za sada je zasađen oko 1000 sadnici na takvim površinama kao što su krug SSL, krug Gikil-a, gradska deponija Tešanj i druge lokacije", pojašnjava profesor Osmanović.

 

Bioremedijacija

 On dodaje da je "bioremedijacija" važan proces u svemu ovome, a termin je zapravo  kombinacija dvije riječi "bio" od "biološki" i "remedijacija" što znači popraviti, izliječiti.
 Ekoremedijacija je proces čišćenja prirodnog okruženja, tačnije proces koji vraća zagađeno ili kontaminirano područje u njegovo prvobitno, prirodno stanje, stanje koje nije štetno za ljude i druge žive organizme.

"U ovom slučaju pošto se uglavnom radi o lokacijama koje su opterećene industrijskim otpadom i gdje je cilj dovesti te površine u barem približno početno stanje može se govoriti i o pojmu "industrijska bioremedijacija". Suština kopletne ideje je da drvo nakon ovog procesa završi kao bio-gorivo u industriji koja sa bavi proizvodnjom građevinskog materijala kao što su to npr. Cementare", kaže Osmanović.

Profesor navodi da su dodatne pogodnosti Paulownie rekuitivacija osiromašeni, zagađenih i erozivnih zemljišta, pošumljavanje opožarenih šuma i klizišta, pročišćavanje zraka, biološka nadogradnja okoliša, hrana za stoku, proizvodnja biološki aktivnih supstanci za lijekove i kozmetiku.

"Neke od koristi drveta su i proizvodnja  kvalitetnog meda, smanjuje brzinu vjetra (od 21-52%), smanjuje nivo podzemnih voda I sprečava salinitet tla, povećava vlažnost zemljišta (za 19,4% u sloju 0 - 50 cm), smanjuje potrebu navodnjavanja usjeva, povlači hranjive tvari duboko iz zemlje na površinu, opadanjem velike količine lisne mase poboljša sastav humusa i strukturu tla", objašnjava Zehrudin.

Namjera je kako profesor navodi da se drvo sadi na površinama manje prikladnim za kultiviranje i zemljištima ograničenim u upotrebi, kao i na gradskim industrijskim deponijama.

Cijena ovog brzo rastućeg drveća zavisi od starosti biljke i proizvođača rasadnog materijala, uglavnom se cijene sadnica kreću od 7-10 KM.
Osmanović dodaje da u BiH djeluju registirane firme upravo za ovu djelatnost.

Što se tiče budućnosti i nekih novih ideja, on kaže da ima više patentnih prijava od koje su neke završene, a neke su u toku registracije.


"Područje mog interesa su "industrijske" inovacije odnosno rješenja koja u tvornicima poboljšavaju proces proizvodnje i imaju minimalan uticaj na okoliš kao što su npr. proizvodnja cementa od otpadnog taloga "bijelog mora", čišćenje cjevoda za gasni plin u procesima za proizvodnju koksa, integracija procesnih sistema u cilju nulte emisije CO2 I druge", govori profesor.

On kaže da smo ravnotežu u sistemu odavno narušili i napominje da je neophodno je napraviti monitorig zagađivača, uraditi stručne studije posebno procjenu rizika, uvesti standarde za okoliš tipa ISO 14001:2015 za gradove i aktivirati sve društveno odgovorne pojedince i organizacije da se uključe u ovaj proces.

E.S.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti