Istraživanje: Više od polovice bh. građana ne uspijeva štedjeti

04.07.2017. 15:07 / Izvor: Akta.ba
Istraživanje: Više od polovice bh. građana ne uspijeva štedjeti

Istraživanje se provodi na uzorku od 1000 ispitanika i reprezentativno je za opću populaciju građana BiH od 15 – 64 godine.

Više od polovice građana Bosne i Hercegovine ne uspijeva štedjeti jer im, nakon što podmire sve obaveze i troškove na osnovne životne potrebe svoga domaćinstva, ne ostaje ništa. Štedni proizvodi odnosno usluge finansijskih institucija u većem se omjeru koriste u Federaciji BiH nego Republici Srpskoj.

Podaci su ovo istraživanja agencija Ipsos u Bosni i Hercegovini, na reprezentativnom uzorku od 1000 građana Bosne i Hercegovine u dobi od 15 do 64 godina, u mjesecu aprilu tekuće godine, u okviru svog kontinuiranog istraživanja potrošačkih navika BrandPuls.

Svaki četvrti građanin Bosne i Hercegovine za svoje domaćinstvo će reći da mu nedostaje prihoda kojim bi se pokrili troškovi osnovnih životnih potreba, jednako koliko ih navodi i da svoju  trenutnu finansijsku situaciju procjenjuje nepovoljnom. Oko 36% građana BiH navodi da iako želja za nekim vidom štednje ili ulaganja postoji, istu ne uspijeva realizirati jer se svi prihodi domaćinstva potroše upravo na osnovne životne potrebe.

U pogledu štednje, nešto je povoljnija situacija u Federaciji Bosne i Hercegovine, gdje gotovo trećina građana navodi da povremeno uspije  ponešto uštedjeti, ali ne onoliko koliko bi zapravo željela, dok je istomišljenika u Republici Srpskoj oko 20%.

U Federaciji BiH, 8% građana navodi da redovno štedi ili investira finansijska sredstva, dok u Republici Srpskoj samo 2% građana navodi isto.

6 od 10 građana navodi da bi u situaciji da raspolažu sa više sredstava od onoga što im je potrebno za pokrivanje osnovnih životnih potreba i troškova, najradije štedjeli, i to ponajprije kod kuće (njih 29%), potom u banci (njih 20%), kroz životno osiguranje (njih 9%) ili pak putem stambenih štedionica (1% građana). Svaki peti građanin bi također pokušao uložiti u pokretanje vlastitog posla a oko 18% njih bi „višak“ novca uložio u nekretnine.

Ulaganje je kao vid štednje općenito privlačnije građanima Federacije, gdje oko 44% građana navodi da bi raspoloživa finansijska sredstva radije uložio nego potrošio, no građanima Republike Srpske, gdje je oko trećine građana koji razmišljaju na isti način, naročito kad je riječ o ulaganju u nekretnine. 

Štednim proizvodima banaka u Bosni i Hercegovini trenutno se koristi oko 11% građana navedene ciljne populacije (15 – 64 godina starosti). Pritom je najpopularniji vid štednje u banci putem a vista štednje (štednja po viđenju, ne oročena), koju u domaćoj ili stranoj valuti koristi oko 6% građana. Oročena sredstva u banci ima oko 4% građana a stambenom štednjom koristi se manje od 1% građana.

Ulaganje u investicijske fondove putem banaka ili pak trgovina vrijednosnim papirima su kao vid štednje i dalje slabo zastupljeni (manje od 1% građana).

Štednja se kroz finansijske institucije u BiH ostvaruje znatno više među građanima Federacije BiH, nego među građanima Republike Srpske. Tačnije, štedni proizvodi banaka znatno se više koriste u Federaciji BiH, gdje oko 15% građana koristi neku vrstu štednju, dok je građana Republike Srpske koji koriste štednju u banci oko 5%.

Kroz životno osiguranje štednju ostvaruje oko 7% građana Bosne i Hercegovine, odnosno oko  10% građana Federacije BiH i oko 5% građana Republike Srpske.

BrandPuls je alat Ipsos – a za kontinuirano praćenje i dubinsku analizu potrošača. Ipsos u BiH provodi BrandPuls dva puta godišnje a istraživanjem je obuhvaćeno 50+ FMCG i oko 10 NON – FMCG kategorija. Istraživanje se provodi na uzorku od 1000 ispitanika i reprezentativno je za opću populaciju građana BiH od 15 – 64 godine.

Ipsos je među globalnim liderima u istraživačkoj industriji, prisutan u preko 80 zemalja širom svijeta a u Bosni i Hercegovini djeluje od 2011. godine.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti