Istraživanje: Značajan broj preduzeća u BiH nema politiku ljudskih prava

Više od 50% ispitanih kompanija u BiH posjeduje dokument u kojem se opisuje namjera preduzeća da u svom poslovanju vodi računa o poštovanju ljudskih prava, od čega svega kod 6,07% njih je taj dokument javno dostupan. 

S druge strane, četvrtina ispitanih kompanija trenutno nemaju takav dokument, ali imaju potrebu za njim, dok 19,90% ispitanih kompanija smatra da im takav dokument nije potreban, rezultati su ovo istraživanje "Osnovna analiza o stanju ljudskih prava u privrednom sektoru u BiH" koje je Institut za razvoj mladih KULTproveo u saradnji sa Delegacijom EU proveo u toku ove godine. 

Inicijativa je pokrenuta kako bi se osiguralo veće poštovanje ljudskih prava u privrednom sektoru, a istraživanje je provedeno zbog nedostatka statističkih podataka o negativnim utjecajima privrednog poslovanja na ljudska prava u BiH.

Rezultati dobiveni istraživanjem o izazovima i problemima u oblasti privrednog poslovanja i povrede ljudskih prava poslužit će za osnovnu procjenu postojećeg stanja o poslovanju i ljudskim pravima. Ova procjena će dalje biti upotrijebljena kao baza za izradu metodologije koja će se koristiti za kreiranje povelje o ljudskim pravima u privrednom sektoru.

Istraživanje ukazuje da na to da su preduzeća koja imaju javno dostupne politike brige o ljudskim pravima po veličini uglavnom srednja i velika. Mala preduzeća najvećim dijelom navode kako imaju interni dokument koji nije javno dostupan. Značajan je i broj srednjih i velikih preduzeća koja biraju ovaj odgovor. Preduzeća koja navode kako nemaju pisanu politiku brige o ljudskim pravima i nemaju potrebu za takvim dokumentom najčešće su mikropreduzeća, oko 52% mikropreduzeća smatra kako im pisana procedura brige o ljudskim pravima n e potrebna. 

"Ovakvi podaci impliciraju da mikropreduzeća smatraju kako njihovo poslovanje i ne može ugroziti nečija ljudska prava, što svakako nije tačno, ali je nalaz na koji treba obratiti pažnju u kontekstu razumijevanja razloga zbog kojih mikropreduzeća nemaju pisane dokumente o brizi za ljudska prava", navodi se u rezultatima istraživanja.

Značajan pokazatelj brige o ljudskim pravima jesu i pitanja o tome da li preduzeće širi svoju politiku ljudskih prava interno svim zaposlenima osiguravajući im adekvatan trening, upute, nagrade i sankc e povezane s poštovanjem/nepoštovanjem politike ljudskih prava. Kako značajan broj preduzeća nema politiku ljudskih prava, pitanje o širenju takve politike n e bilo primjereno te su preduzeća umjesto toga pitana da li općenito imaju neki oblik edukac e ili informiranja zaposlenika o politikama, propisima ili sistemima upravljanja vezanima za teme radničkih prava, poslovne etike, zaštite okoliša, zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu, odnosa s lokalnom zajednicom i zaštite ljudskih prava.

Odgovori ukazuju na to da preduzeća uglavnom održavaju one edukacije koje su obavezna održavati po legislativi koja uređuje određene oblasti, poput Zakona o zaštiti na radu.

METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

Inače, kako bi se osiguralo da upitnik popune isključivo pravna lica iz BiH, distribucija upitnika odvijala se direktnim putem na email adrese pravnih lica, pri čemu je korištena baza poslovnog portala Akta.ba. Imajući u vidu činjenicu da privredni sektor u Bosni i Hercegovini obuhvata mnoge djelatnosti i preduzeća različitih veličina, istraživanjem su obuhvaćena preduzeća iz cijele Bosne i Hercegovine bez obzira na njihovu djelatnost i veličinu.

Iako je prvobitno planirano da se odgovori prikupe od 1.000 preduzeća, relativno slab odziv privrednika rezultirao je time da je upitnik popunilo 412 preduzeća. Upitnik je bio anoniman ako su preduzeća tako željela, odnosno pitanje o nazivu preduzeća bilo je ostavljeno kao opcionalno. Omjer preduzeća koja su upisala svoj naziv i onih koja su ipak odlučila ostati anonimna je 21% prema 79%.

Kada govorimo o kantonima i regijama u kojima se nalaze sjedišta preduzeća koja su odgovorila na upitnik, najviše ih je iz Kantona Sarajevo (29,37%), zatim Zeničko-dobojskog kantona (14,56%) i Tuzlanskog kantona (12,38%). Oko 8% preduzeća je iz Hercegovačko-neretvanskog kantona, a 6,8% iz Bosanskopodrinjskog te 6,31% iz Unsko-sanskog kantona. Zapadnohercegovački i Srednjobosanski kantoni zastupljeni su s nešto manje od 6%.

Regija Banja Luka (subregije Bosanska Gradiška i Mrkonjić-Grad) ima 2,91% zastupljenosti u uzorku, a regija Bijeljina sa subregijom Zvornik zastupljena je s 2,43%. Kanton 10 i regija Doboj u uzorku učestvuju s po 1,7%.Kanton Posavski, Brčko distrikt BiH, regija Istočno Sarajevo (subregija Višegrad), regija Trebinje (subregija Foča) i regija Prijedor imaju nisku zastupljenost u uzorku, ukupno 2,44%.

Komplentu analizu o stanju ljudskih prava u privrednom sektoru u BiH pogledajte u prilogu