Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Kazne do 10.000 KM ukoliko vam inspektori u objektu zateknu prisustvo ptica

05.02.2020. 13:21 / Izvor: Akta.ba

Firme koje rade sa hranom moraju u svojim prodajnim, skladišnim ili drugim prostorima, zaštititi proizvode kako ne bi došli u dodir sa bilo kakvim insektima ili pticama koje mogu biti prenosnik raznih bolesti.

ZDRAVLJE LJUDI

Mr.sci Ajla Ališah, DVM., viši asistent, Veterinarskog fakulteta Univerziteta Sarajevo u razgovoru za poslovni portal Akta.ba je kazala kako ptice u tržnim centrima predstavljaju vrlo složen, višeslojan problem, koji zadire u oblast javnog zdravstva, jer može imati za posljedicu ugrožavanje zdravlja ljudi.

"Zadire u aspekt dobrostanja odnosno dobrobiti životinja, nominirajući etičke probleme. Upliviše na kvalitet proizvoda koji se nude u tržnim centrima, a preko njih može generisati problem konzervacije imutacije mikroorganizama. Na kraju, nije zanemariv ni vizuelno-estetski problem, koji ostavlja utisak nehigijene i nečistoće", pojasnila je Ališah.

Kako smo i sami svjedoci prisustva nemalog broja ptica u tržnim centrima, a koje  se nazivaju i urbanim štetočinama, logično se nameće pitanje njihovog uticaja na zdravlje ljudi, putem tjelesnih izlučevina.  Stoga, struka kaže da ptice koje su najviše prisutne u ovim objektima su golubovi i  vrapci i mogu biti nosioci i prenosioci uzročnika raznih bolesti  ljudi i životinja, poznatijih kao zoonoze. Neke od zoonoza su: psitakoza, klamidioza, salmoneloze, e.coli, kampilobakterioze, virus avijarne influence, koja se pogrešno naziva i ptičijom gripom.

"Svojim prisustvom i obitavanjem u tržnim centrima predstavljaju potencijalnu realnu opasnost po zdravlje ljudi. Vrlo često je vidljiv izmet po postojećim gredama, podovima pa čak i ambalaži izloženih proizvoda. Sve navedeno zahtjeva ozbiljnu i hitnu urgenciju kako vlasnika tržnih centara tako i nadležnih službi,  u ovom slučaju veterinara, veterinarskih i građevinskih inspektora", rekla je Ališah, naglašavajući kako se nijedna životinjska vrsta neće zadržavati na mjestu gdje joj nije omogućen izvor hrane i obitavanje. "U ovom slučaju to su dostupni prehrambeni proizvodi tipa voća, povrća, mrvica hljeba i sl., a sa druge strane mnogobrojne građevinske strukture u objektima, tipa greda i prečki."

Iako je na ovakvim mjestima skoro pa nemoguće ukloniti navedene faktore, ipak se može i mora kako kaže Ališah povesti računa o redovnom čićenju objekata koje podrazumijeva obaveznu dezinfekciju izloženih prizvoda i ambalaže, dezinfekciju svih prostora, uklanjanje lahko dostupne hrane, održavanje higijene stovarišnog prostora-predhodno navedena dezinfekcija, redovno izbacivanje otpadaka, te fizičkom onemogućavanju ulasku ptica u same objekte.

"Kada govorimo o izboru dezinfekcionih sredstava za ovu namjenu, treba naglasiti kako se ne smiju koristiti sredstva na bazi hlora, zbog dokazanih višestruko štetnih efekata po zdravlje ljudi. Postoje odobrena i korištena dezinfekciona  sredstva u zemljama EU i u Bosni Hercegovini, na bazi stabilnog tečnog hlor dioksida, bolje efikasnosti, a što je najbitnije bez štetnih posljedica po čovjeka. Primjenjuju se za dezinfekciju prostora, vode, namirnica npr. biljnog porijekla i radnih površina."

Neke od fizičkih prepreka kako navodi Ališah su postavljanje mreža ili najlonskih barijera, kako na prozorima i otvorima, tako na svim ulazima i izlazima cijelog objekta, kao i postavljanje plastičnih ili aluminijumskih šiljaka na sve stajače površine.

"Sve ovo preventivne mjere, koje ne izuskuju velike finansijske troškove, a efikasne su u rješavanju ovih problema. Zvučni i ultrazvučni aparati su efikasni, ali samo određeni vremenski period, jer se ptice vrlo brzo navikavaju na njihov zvuk, kada postaju beskorisni", rekla je Ališah, te naglasila kako nadležni organi kao što su veterinarska, tržišna i građevinska inspekcija  imaju nadležnost vršenja  nadzora nad ovim objektima, te izvršavanja ostalih, zakonom propisanih mjera, u koje spadaju izdavanje rješenja za otklanjanje ustanovljenih propusta, a u slučaju neotklanjanja istih, izvršenje predviđenih zakonskih sankcija.

ZAKONSKE OBAVEZE

U Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove su kazali kao je zakonska obaveza za subjekte u poslovanju s hranom da spriječe pristup i zadržavanje ptica u objektima, te da osiguraju opću mjeru za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti - zdravstvenu ispravnost životnih namirnica, te sanitarno-tehničke i higijenske uvjete za njihovu proizvodnju i promet u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.

Ukoliko kupci primjete prisustvo ptica ili bilo kojih drugih životinja u prostoru gdje se vrši promet hranom ili njeno skladištenje, u Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove kažu da građani mogu izvršiti prijavu Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove KS, na poznate načine, a za one koje ne znaju više detelja mogu saznati na službenoj stranici Uprave (kuip.ks.gov.ba).

"U proteklom periodu upućene su nam tri prijave građana koje su se odnosile na prisustvo ptica u prodajnim objektima (tržnim centrima) i za uočene nedostatke izdata su rješenja sa propisanim mjerama za njihovo otklanjanje, koje su subjekti nadzora izvršili u datom roku, te nije bilo osnova za izdavanje prekršajnih sankcija, što je prethodnih godina bio slučaj", kazala je stručna savjetnica za informisanje, Vildana Brdarić.

Sanitarni inspektori i inspektori za hranu prilikom vršenja redovnih nadzora ukoliko u prostoru primjete prisustvo životinja inspektori izdaju upravne mjere (rješenja i prekršajne naloge) u skladu sa zakonom.

„Za ovaj prekršaj su, prema članu 66. Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, predviđene novčane kazne koje iznose od 3.000,00 do 10.000,00 za pravno lice, od 500 do 2.000,00 za odgovorno lice, te od 2.000,00 KM do 8.000,00 KM za fizičko lice-obrtnika“, istaknula je Brdarić.

ALIBEG ZA FIRME IMA RJEŠENJE 

Adis Alihodžić, vlasnik kompanije Alibeg koja se jedina u BiH bavi zaštitom od ptica kaže kako ptice mogu izazvati nepopravljivu štetu na krovovima, fasadama, zidovima, građevinskoj opremi i sl. Ptičije fekalije se brzo pretvaraju u sol i amonijak, koji ubrzavaju proces hrđanja na betonu, metalima, farbi i slično, i što se duže ostave na površini, veća je šteta koju će izazvati.

U zadnje vrijeme, on kaže kako se firme bude i sve više je onih koji žele svoja skladišta, proizvodne ili tržne objekte zaštititi od ptica.

"Danas se ulaže puno novca da se izgradi pozitivna slika, prema potencijalnim klijentima. Fekalije i prljavština vezana za ptice mogu ozbiljno narušiti ugled kompanije, stoga je potrebna zaštita", smatra Alihodžić, čija kompanija osim igličaste zaštite, zastupa Bird-X, svjetskog lidera na području kontrole ptica. U njihovom asortimanu se mogu naći svi proizvodi ovog renomiranog proizvođača.

"Naši proizvodi su sigurna, humana i prije svega ekološka rješenja za kontrolu slijetanja ptica i rezultat su dugogodišnjih istraživanja i testiranja na ovom području. Svi naši proizvodi su potpuno bezopasni za ptice. Ni na koji način ih ne ozljeđuju, samo rastjeruju iz određenog područja, rješavajući vas velikog problema", kaže Alihodžić, napominjući kako će u firmi Alibeg imati razne mogućnosti, tako što će firme pored kupovine, moći i iznajmiti aparate koji će profesionalno riješiti njihove probleme.

Navodi kako Natron Hayat, Prevent, Stanić, Mercator, Konzum... i mnoge druge kompanije već koriste njihove usluge.

E. Ko.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti