Kriptovalute nisu novac, ali svaki dan rastu i u tome je njihova moć

14.10.2021. 14:42 / Izvor: Akta.ba
kriptovalute

Kriptovalute nisu isto što i novac, saglasni su u tome svi jučerašnji učesnici ovog foruma.

Kriptovalute nisu isto što i novac jer iza njih ne stoji država i tu je jedna od glavnih razlika između kriptovaluta i klasičnog novca. Saglasni su učesnici 13. Foruma o sprečavanju pranja novca, finansiranja terorističkih aktivnosti i borbi protiv korupcije koji organizuje Revicon, a na kojem je jučer održan panel pod nazivom "Kriptovalute i rizici od pranja novca, finansiranja terorizma i korupcije".

Na prvoj sesiji foruma su govorili Edin Glogić, računovođa i ovlašteni interni revizor o dilemama u pogledu klasifikacije kriptovalute kao imovine, Marko Dmitrović porezni savjetnik o izazovima na polju oporezivanja kriptovaluta i Bojan Petrović stručni saradnik za regulaciju tržišta vrijednosnih papira pri Komisiji za vrijednosne papire Federacije BiH o identifikaciji i kriptovalutama, kao i njihovom mjestu u sistemu.

Da bi kriptovalute uopšte posmatrali kao novac one moraju da ispunjavaju određene uslove. Glogić pojašnjava da one ne ispunjavaju ni osnovne uslove da bi se tretirale kao novac.

"S obzirom da kriptovalute ne ispunjavaju ni osnovne uslove mi ih ne možemo tretirati kao novac, kriptovaluta nije udio u kapitalu jednog društva, s tim ona ne ispunjava uslove da se tretira kao financijski instrument", kazao je Edin.

On je još dodao da kriptovalute trebamo posmatrati sa dva aspekta: računovodstvenog i neračunovodstvenog, te da kriptovaluta ispunjava uslove da bude nematerijalna imovina ili nematerijalno ulaganje i da je to zapravo najbolji izraz ili termin za ovakvu pojavu.

"Iza kriptovaluta ne stoji država i tu je jedna od glavnih razlika između kriptovaluta i klasičnog novca", pojasnio je porezni savjetnik Dmitrović.


Izazovi na polju oporezivanja kriptovaluta

Kupnjom roba i usluga uz plaćanje kriptovalutama nismo oslobođeni plaćanja poreza. U takvim slučajevima kriptovalute se koriste kao sredstvo plaćanja, ali u poreznom smislu ostaju finansijska imovina i potrebno je platiti porez na realiziran kapitalni dobitak, pojašnjeno je na jučerašnjoj diskusiji.

"Sve što nije dobro opipljivo tretira se kao promet usluga, iako kriptovaluta nije usluga bilo kakva transakcija putem nje podrazumijeva promet usluga", kazao je on.



Sistem iznad sistema

Postavlja se pitanje koji je zapravo cilj utemeljitelja kriptovaluta, da li je to otpor zvaničnom sistemu ili samo sloboda upravljanja? Kriptovalute nisu ništa novo, nemaju vijek trajanja i one se svaki dan razvijaju sve više i u tome je njihova najveća moć. 

"Moguće da je napravljen da omogući neke sumnjive transakcije, ali da bismo znali namjeru njegovog pokretača mi moramo poznavati tu osobu da bismo najbolje procijenili. Mislim da je čitav sistem osmišljen tako da se osigura sloboda, ostavljeno je pojedincu da sam kontroliše i da niko njime ne upravlja”, mišljenje je Edina Glogića.

On je još dodao da su se svi svjetski skandali i sve prevare desile zahvaljujući ljudima, a tvorac ovog sistema je pokušao čovjeka da eliminiše kao nekog ko kontroliše sve, i na osnovu toga nisu zapaženi skandali kao što je to slučaj kod zvaničnih sistema.

Marko Dmitrović je stava da su stvarni problemi ovog sistema osobe koje ga žele iskoristiti u pogrešne i nedozvoljene radnje s ciljem da se zamaskiraju. 

"Ovaj sistem kada ga posmatramo samo kao sistem izgleda savršeno, ali mana mu je ta što predstavlja opasnost za one koji ga žele staviti pod kontrolu. Moguće je da su pokretači ovog sistema imali ideju otpora zvaničnom sistemu i žele kao nekakav bunt da rade ispod radara", rekao je on. 

Iako kriptovalute još uvijek imaju poprilično negativnu konotaciju sve dok znamo ko njima trguje u tome nema ništa loše.

"Kriptovalute imaju svoj smisao i važno je znati ko trguje kriptovalutom, a što se tiče toga da li neko u loše svrhe koristi sistem, mislim da će toga uvijek biti, a na nama je da to pokušamo spriječiti, poručio je Petrović.

U drugom dijelu sesije imali smo priliku čuti nešto više o samom pranju novca i finansiranju terorizma, te o mogućim rješenjima kako spriječiti da se takve stvari dešavaju.

Edin Jahić, šef odsjek za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije je objasnio da su prijetnje po sektorima različite, neki sektori su visok rizični, neki su srednje rizični, a neki manje rizični, te je potrebno uspostaviti adekvatan nadzor nad sektorima koji će nadzirati da li se ono što piše u planovima sprovodi u praksi.

"Procjena prijetnje je ocijenila da su koruptivna djela ocjenjena kao visoka prijetnja, dok su trgovanje drogom i trgovanje oružjem ocjenjeni kao srednja prijetnja", pojasnio je Jahić.

Institucije nemaju potpuni uvid u trgovanje kriptovalutama

Pranje novca zasnovano na trgovini jedan je od najtežih dokazivih oblika pranja novca, poručio je Rajko Ćuk, ministar unutrašnjih poslova RS.

On je također dodao da institucije nemaju mogućnost uvida u širu sliku i da tu leži glavni problem. Ćuk je rekao da oni unutar ministarstva imaju saznanja da se kriminalci koriste kriptovalutama i da je potrebno da svi zajedno rade na smanjenju toga.

Velik udio u kontroli i sprječavanju korupcije imaju i lica zadužena za računovodstvo, od njih se očekuje da omogućavaju sveobuhvatno evidentiranje, kao i sprječavanje i otkrivanje pogrešno evidentiranih poslovnih promjena.

Gabriela Čilić-Kadrov iz računovodstva i revizije je navela koje su to obaveze računovodstva i na koji način oni mogu pomoći pri sprječavanju spomenutih radnjih.

"Ukazala bih na to da je ovo vrlo ozbiljno pitanje i naše računovođe su dosta oprezni. Potrebno je pratiti rizike, kako za naše klijente tako i za transakcije grupe klijenata, osigurati adekvatnu evidenciju i voditi računa u kojim rokovima će se čuvati evidencija", rekla je Čilić-Kadrov.

Iz odjela za finansije i opšte poslove su pojasnili šta je to indeks percepcije i na koji način funkcioniše.

"Indeks percepcije korupcije temelji se uobičajenoj definiciji korupcije kao zloupotreba javnih ovlasti radi osobne koristi, čime se istraživana korupcija  ograničuje na javni i državni sektor. On se sastoji od dvije skupine podataka: anketnog istraživanja stavova kod poslovnih ljudi i procjena percepcija eksperata za pojedine zemlje", kazala je Željka Pilipović-Vuleta iz odjela za finansije i opšte poslove. 

Važno je napomenuti da indeks ne govori o trenutačnom stanju korupcije u  državi, nego se odnose na prethodne dvije godine.


Učesnici foruma su se složili da je mnogo posla pred njima, ali da je moguće doći do pomaka samo ukoliko institucije i sektori djeluju zajedno, te da će se truditi da poprave situaciju u dijelu u kojem budu mogli, a jedan od izazova svakako su kriptovalute.

E.S.
 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti