Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Loša infrastruktura veliki problem osoba sa invaliditetom, kazne samo za novoizgrađene objekte

18.01.2021. 09:48 / Izvor: Akta.ba

Ograničavanje ljudskih prava i ograničavanje pristupa servisima države na osnovu invaliditeta jednako je opasno i nedopustivo kao i ograničavanje prava po osnovu boje kože, vjeroispovijesti ili etničke pripadnosti.

Svi građani Bosne i Hercegovine, bili oni osobe sa invaliditetom ili ne, moraju imati jednak tretman pred državom, ali danas je nažalost tako samo u raznim deklaracijama.

Osiguravanje jednakog tretmana osobama sa invaliditetom nije pitanje socijalne pomoći nego osnovnih ljudskih i građanskih prava.

Jedan od mnoštva problema sa kojima se osobe sa invaliditetom u našoj zemlji i gradu Sarajevu susreću je nemogućnost slobodnog kretanja, tačnije ograničenog kretanja.

Najveći problem tu stvaraju razne putne i infrastrukturne barijere ali i nesavjsni građani. Iako se infrastruktura svakodnevno pokušava unaprijediti još uvijek to nije dovoljno, tu je još uvijek mali broj zvučnih semafora, u javnom prevozu nema zvučnog označavanja stanica, mali broj taktilnih staza na kojima se uglavnom nalaze razne prepreke. Tu je još nepravilno postavljena vertikalna signalizacija, stubovi za rasvjetu, a reklame i bilbordi najčešće se postavljaju suviše nisko i predstavljaju opasnost za slijepe osobe. Saobraćaj u mirovanju pravi ogromne probleme jer nepropisno parkirana vozila onemogućavaju samostalno kretanje slijepih osoba i još jemnogo tu problema sa kojima se ove osobe susreću u svakodnevnom životu.

Iako je ova oblast uređena članom 67. Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo ("Službene novine KS" broj 24/17) i Uredbom o urbanističko-tehničkim uvjetima, prostornim standardima i normativima za otklanjanje i spriječavanje stvaranja arhitektonskio-urbanističkih barijera za kretanje invalidnih lica koje koriste tehnička i ortopedska pomagala ("Službene novine KS" broj 5/00), do sprovedbe istog često ne dolazi.

Iz Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS za Akta.ba su kazali da je ovaj problem moguće kontrolisati kroz izdavanje novih urbanističkih saglasnosti, građevinskih dozvola i upotrebnih dozvola, a što je u nadležnosti organa koji su donijeli te upravne akte a to su općine ili ministarstvo, zavosno od nadležnosti.

S obzirom da se ovo odnose na novoizgradnju, problem je kod starijih zgrada koje nemaju  riješeno ovo pitanje. Tu nadležnost ima urbanističko-građevinska inspekcija općina na čijem području su te zgrade.

KAZNE SAMO ZA NOVOGRADNJU

Mnogo je javnih i privatnih institucija/zgrada i objekata koje nemaju regulisanu pristupnu rampu ili lift za osobe sa invaliditetom. Jedna od njih je i zgradu Union banke koja se nalazi na adresi Hamdije Kreševljakovića 19, u sarajevskom naselju Skenderija.

Problem se ogleda u tome što se u istoj zgradi nalaze i prostorije JP Autoceste FBiH  u koje skoro pa svakodnevno dolaze OSI po neophodne potvrde za korištenje automobile, a ista je neprilagođena.

Iz Union banke za Akta.ba su kazali da se u ovom slučaju ne radi o novoizgrađenom objektu, jer je pomenuta zgrada izgrađena koncem 60-ih godina prošlog stoljeća.

"Svjesni činjenice da je objekat starije gradnje Banka je poduzela i poduzima niz radnji kojima će se navedeni objekat modernizirati i prilagoditi uslovima života i poslovne komunikacije u savremenim uslovima. Stoga smo poduzimali i poduzimamo sve radnje da osiguramo odgovarajući pristup objektu i za osobe sa invaliditetom. Razmatrane su i razmatraju se različite opcije koje uključuju osiguranje pristupa liftom ili pristupnim rampama, a koje bi zahtijevale određene građevinske zahvate na kojima u budućnosti planiramo raditi kako bi se osigurali potpuni uslovi za pristup u savremenim okvirima i za osobe sa invaliditetom, ali i druge kategorije našeg stanovništva i naših klijenata koji koriste usluge Banke", kazali su iz Banke.

S obzirom da nadzor na izgradnji pristupnih rampi imaju urbanističko-građevinski inspektori po općinama, odnosno komisije za tehnički prijem objekata, ukoliko se radi o novogradnji , naš upit je otišao na adresu  Općine Centar na čijem području se nalazi ovaj objekat, zbog čega isti nema regulisanu rampu za osobe za invaliditetom.

Na naš upit dobili smo odgovor, da spomenuti objekat u ulici Hamdije Kreševljakovića 19 nije u vlasništvu Općine Centar, te da ostalo vezano za regulisanje spomenutog nije u njihovoj nadležnosti. Sličan odgovor smo dobili i od Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo koji posluje po direktivama Vlada KS.

Ovo je samo jedan od primjera koji pokazuje da ne vodimo računa o drugim kategorijama društva.

Ukoliko određeni objekti nemaju adekvatan pristup osobama sa invaliditetom, postoje sankcije koje su propisane čl.164. stav (1) tačka f i , 169.stav (1) tačka j), i one se odnose samo na novogradnju jer zakonodavac nije predvidio sankcije za starije građevine.

Iz Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo su na naš upit, da li su do sada zabilježene žalbe građana na nemogućnost pristupa određenim objektima, kazali da konkretnih žalbi na pojedinačne objekte nije bilo, ali je bilo uopćenih žalbi na pojavu, odnosno nerješavanje iste.

“Do sada su se postigli znatni reztultati, obzirom da su u novogradnjama ovi pristupi obaveza kroz projektnu dokumentaciju i odobrenje za građenje. Ima primjera starijih objekata koji su riješili ovo pitanje, ali je problem što se postavljeni uređaju ne koriste kao što su razne vrste liftova za lica u kolicima kao na primjer ulaz u Glavnu poštu i sl. Rješavanje ovog pitanja je u direktnoj vezi sa ekonomskim potencijalom cjelokupnog društva i sve dok je takva situacije, kod starijih objekata će se ovaj problem pojavljivati. Napredak je da se kod novogradnji to rješava, odnosno ne može se dobiti upotrebna dozvola ukoliko nisu kroz projekat i kroz izvođenje rjepeni ovi problem”, kazali su nam.

POZITIVNIH PRIMJERA IMA

Iz Saveza paraplegičara i oboljelih od dječije paralize FBiH za Akta.ba su kazali, da kada je izgradnja javnih i stambenih objekata u pitanju i njihova prilagodba osobama sa invaliditetom situacija danas je mnogo bolja nego prije, ali da tu još uvijek ima puno posla.

"Postoje prilagodbe, kako javnih tako i stambenih objekata, ali uglavnom nisu dovoljne.  Naime, u javnim objektima sa prilagobama se ne ide ‘do kraja’, jer se npr. prilagodi ulaz ali ne i lift. Desi se I da ako objekat posjeduje  lift on često ne bude dovoljno širok, toaletni prostori se ne prilogođavaju i slično. Ovo se odnosi i na trotoare te nedovoljan broj taktilnih površina za slijepe i zvučnih semafora”, kazali su.

Kažu da sve više postoje i one prilagodbe ulaza koje se urade samo forme radi, ali mimo standarda i normativa, tako da tzv. rampe ili kose ravni budu stvarno kose, zapravo pod takvim uglom da su više opasne, a ne korisne.

Međutim i ovdje ima onih kako kažu pozitivan primjera kao što je Pozorište mladih, zatim ulazi u državne institucije odnosno zgradu Vijeća ministara i drugi.

“Kad kažemo da su neke stvari napavljene samo djelimočno vidi se i u zgradi Parlament  BiH gdje ne možete pristupiti restoranu jer je na međuspratu, ili u zgradi Federalnog Parlamenta gdje možete ući ali imate problem sa stepenicama do sale. Kada su javne institucije u pitanju sllična situacija je i u zgradi Vlade KS ili Predsjedništvu BiH”, pojasnili su.

Osim par pozitivnih primjera u našem gradu, kada su kulturne institucije u pitanju ostale su skoro potpuno neprilagođene. Zbog ovakvog odnose iz Saveza su mišljenja da je njima kao osobama sa invaliditetom zapravo ‘zabranjeno’ da budu učesnici kulturnih događaja.

“Možemo zaključiti da se odredbe usvojene Uredbe ne poštuju, da se daje saglasnost za upotrebu objekta iako je ne bi smjeli dobiti, što nas vodi ka inspekcijama itd”, kazali su iz Saveza.

Savez Sumero je aktivan u oblasti prava osoba s intelektualnim teskoćam i u svojim aktivnostima se samo djelimično dotiče tema pristupačnosti gdje im je važno da su materijeli i komunikacija jednostavni za čitanje i razumjevanje.

“Pristupačnost kao za osobe sa tjelesnim i senzornim invaliditetom nije toliko zastupljena u našim aktivnostima ali svakako zagovaramo jednakost u ovoj oblasti i poštivanje zagarantovanih prava. Ono što je primjetno jeste da se situacija u ovoj oblasti popravlja ali da je to još uvijek nedovoljno i da se treba raditi na kolektivnoj svijesti”, kazali su.

I.R.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti