Milan Božić, direktor Banjalučke burze - Udruženim snagama stvaramo atraktivnije tržište

24.10.2012. 09:46 / Izvor: eKapija.ba
Milan Božić, direktor Banjalučke burze - Udruženim snagama stvaramo atraktivnije tržište

Povezivanje Sarajevske, Banjalučke i Crnogorske burze koje je počelo prošlog tjedna potpisivanjem sporazuma o zajedničkoj platformi za trgovanje krenulo se u novi pravac razvoja tržišta kapitala na ovim prostorima. O značaju takvog koraka i o trenutnom stanju na ovom tržištu nešto više nam je kazao Milan Božić, direktor Banjalučke burze.

Koliko će buduće povezivanje burzi značiti za razvoj tržišta kapitala u BiH?

- Značit će dosta jer se na ove tri burze nalaze mali broj atraktivnih instrumenta i pojedinačno ne možemo privući veću pozornost investitora. Ovim povezivanjem nudimo veći dijapazon instrumenta i na taj način dajemo mogućnost investitorima da rasporede svoja ulaganja. Jednostavno rečeno, zajedničkim nastupom uvećavamo atraktivnost naših tržišta kako za kompanije koje su izlistane tako za eminente obveznica te za lokalne investitore. Potpisivanje sporazuma je samo početak. Predvidjeli smo suradnju u značajnom broju oblasti, od edukativnih programa, razvoja novih servisa za investitore i sl. Mogu reći da smo odlučili da udružimo naše snage kako bismo ojačali značenje naših tržišta.

Kakvo je trenutno stanje na domaćem tržištu kapitala?

- Stanje na tržištu kapitala u BiH je opet na početku. Prije desetak godina smo napravili proces privatizacije i stvorili veliki broj dioničara, a da se pri tome nije dovoljno vodilo računa o edukaciji kako investitora tako i onih koji štite dioničare. Sada moramo krenuti sa razvojnim projektima, edukacijom mladih, te ljudi koji donose važne odluke i sucima koji presuđuju u predmetima koji se tiču tržišta kapitala, te zaštiti dioničara. Predstoji nam i ogroman posao na edukaciji mendžmenta kompanija koje su izlistane na burzi ako želimo da stavimo tržište kapitala na zdrave noge.

Potrebno će biti "pretresti" i školske programe i vidjeti koliko učenici u školama i fakultetima dobivaju znanja potrebnog za sudjelovanje na tržištu kapitala. Zbog toga ćemo u narednim godinama vjerojatno svjedočiti većem prometu obveznica na berzi, a promet dionica će vjerojatno zaživjeti narednih godina kada se obave sve ove pripremne radnje.

Danas ni jedno društvo ne može opstati aka ne formira svoju bazu investitora. Kada govorimo o domaćim proizvodima vrlo često zaboravljamo da je najvažniji domaći proizvod nekog društva kapital. Društva koja nisu uspjela da stvore kapitalnu osnovu na osnovu imovine koje posjeduju kod vlastititih stanovnika vrlo često padaju u ovisnost i postaju društva koja su ovisna od stranih investitora te se vrlo sporo razvijaju.

Posljednjih nekoliko godina na tržištu su sve prisutnije emisije obveznica. Od kolikog je to značaja za razvoj tržišta?

- Iskustva pokazuju da su obveznice premostile probleme koji su nastali nakon što su dionice postale manje atraktivne zbog djelovanja krize. Kod nas su već duže vrijeme prisutne obveznice koje je izdala RS po osnovu izmirenja obveza po staroj deviznoj štednji i obveznica za ratnu štetu. Prije četiri godine smo krenuli sa municipalnim obveznicama tako da imamo negdje oko 20-tak općina koje su izdale ove obveznice i financirale neke razvojne projekte.

Obveznice u jako značajne jer su to instrumenti koje daju fiksne prihode i gdje možemo lako objasniti investirorima šta mogu očekivati. Tu je mnogo manji set informacija koje su neophodne investitorima. Kada su u pitanju dionice tu moramo osigurati veći set informacija. Moramo harmonizirati naše stadnrde izvještavanja, objasniti značenje pozicija u bilansima i iskustva pokazuju da se puno teže povezuju tržišta dionica nego tržišta obveznica.

U razvijenim tržištima obveznice čine čak 90 posto prometa na burzama, što kod nas još nije slučaj.

Na burzama u zemlji je prisutan problem sa redovitom objavom financijskih izvještaja kompanija. Kako "natjerati" kompanije da redovito izvještavaju o svom poslovanju?

- Na Banjalučkoj burzi je situacija po tom pitanju zadovoljavajuća. Kompanije na službenom tržištu, njih 40-tak, izvještavaju na kvartalnoj osnovi. Mi smo te informacije sistematizirali za kompanije izlistane na burzi i postoje za zadnjih desetak godina, a tu su i revizorski izvještaji. Kompanije na slobodnom tržištu izvještavaju na polugodišnjoj osnovi. Sa tim da treba naglasiti da to izvještavanje nije posljedica toga da kompanije žele da uvjere investitore u svoje poslovanje i privuku novi kapital nego je ono posljedica rješenja u zakonima. Kako su tržišta nerazvijena kompanije nemaju jak motiv da otkrivaju svoje poslovanje ako zauzvrat ne mogu očekivati dodatni kapital. Pored toga pitanje je koliko danas većinski vlasnici kompanija danas žele da "razrijede" svoju vlasničku poziciju. Želja nam je da kompanije te informacije objavljuju iz interesa za prikupljanje dodatnog kapitala odnosno na dobrovoljnoj bazi.

Razgovarala: Danijela Kozina

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti