Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Online prodaja u padu, šopingholičari se vraćaju starim navikama

19.06.2021. 08:25 / Izvor: Nezavisne novine

Građani BiH su se, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), ove godine rjeđe odlučivali za kupovinu putem interneta te su u prvih pet mjeseci ove godine naručene 1.773 pošiljke manje u odnosu na isti period 2020. godine.

Period pandemije i lokdown-a natjerao je građane da, zbog nemogućnosti izlaska iz kuće i kupovine u prodavnicama, šoping presele u virtuelni prostor, a s ublažavanjem mjera i otvaranjem trgovina sve manji broj građana odlučuje da robu nabavlja putem interneta.

Prema podacima UIO BiH, građani su u prvih pet mjeseci prošle godine naručili robu u težini od 13.610 kilograma, za šta su morali izdvojiti 2.685.217 KM.

"Od 1. januara do 31. maja 2020. godine u BiH je pristiglo 2.368 pošiljki naručenih putem interneta", naveli su u UIO BiH za "Nezavisne novine".

Dodali su da su ove godine u istom periodu putem interneta kupljena 6.662 kilograma proizvoda u vrijednosti od 1.232.117.

"Građani su u prvih pet mjeseci ove godine naručili 595 pošiljki", kazali su u UIO BiH.

Kako su naglasili u UIO BiH, ove brojke ne predstavljaju ukupnu vrijednost svih internet narudžbi bh. građana jer se ne uzimaju u obzir pošiljke čija je vrijednost manja od 300 KM i za koje je izvršeno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina.

"Takođe, ovo nisu podaci ni o narudžbama naših građana putem interneta ako se pošiljke već nalaze u BiH", istakli su u UIO BIH.

Najveći broj pošiljki i ove, a i prošle godine stigao je u poštu u Sarajevu, te su Sarajlije u prvih pet mjeseci prošle godine naručile 1.586 paketa, a ove godine tek 297.

"Za 7.452 kilograma robe naručene prošle godine građani Sarajeva su izdvojili 1.554.611 KM, a ove godine je u Sarajevo stigao 3.731 kilogram proizvoda kupljenih putem interneta u vrijednosti od 644.952 KM", stoji u podacima UIO BiH.

S druge strane, u poštu u Mostaru ove godine su stigla 1.592 paketa, što je za 2.954 manje u odnosu na isti period prošle godine, dok su Banjalučani prošle godine virtuelnim putem poručili 1.611 paketa, a ove godine 1.338.

U Mostaru je ove godine na onlajn šoping utrošeno 300.664 KM, a u istom periodu lani 847.878 KM. S druge strane, stanovnici grada na Vrbasu su ove godine na proizvode naručene putem interneta potrošili 286.501 KM, a prošle godine 282.727 KM.

Kako su naveli u UIO BiH, građani najčešće naručuju odjeću, obuću, ali i kozmetičke proizvode.

Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača "Klub potrošača" iz Tuzlanskog kantona, navela je u razgovoru za "Nezavisne novine" da je sigurno da su građani BiH u periodu pandemije, posebno lokdauna, češće kupovali preko interneta.

"To da je u prvih pet mjeseci ove godine bilo manje prodaje putem interneta u odnosu na raniji period je vjerovatno tačno. Sjećamo se perioda od marta do jula prošle godine kada su na snazi bile stroge mjere - tada su posebno starije osobe odlučivale da kupuju putem interneta", navela je Bulićeva.

Dodala je da otkad je epidemiološka situacija nešto bolja nema ni mjera ograničenja kretanja, pa građani mogu da idu u kupovinu u realnom svijetu.

"Prošla godina nas je sve zatekla, bile su strože mjere, policijski sat, tako da je svijet bio prinuđen da kupovinu obavlja putem interneta", kazala je Bulićeva.

Siniša R. iz Banjaluke je rekao da je prošle godine naručivao stvari iz Kine, najviše zbog pandemije virusa korona i zatvaranja mnogih prodavnica u njegovom gradu.

"Ove godine su mjere popustile i sve je otvoreno, tako da nisam ništa naručivao preko interneta. Nekako više volim da stvari probam prije nego što ih kupim, ali prošle godine je bila specifična situacija pa sam bio primoran da naručujem preko interneta", naveo je ovaj Banjalučanin.

PODIJELI:

TAGOVI:

online prodaja

šoping

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti