Prvo sarajevsko reciklažno dvorište: Slab odziv građana za besplatnim odlaganjem
KJKP RAD d.o.o. Sarajevo je 2007. godine pustio u pogon sortirnicu koja se nalazi u sklopu RCUO Smiljevići, a koja ima kapacitet obrade reciklažnih materijala od 80 tona po danu.
Sarajevo je krajem prošle godine u okviru Regionalnog centra za upravljanje otpadom - RCUO Smiljevići, dobilo prvo reciklažno dvorište otvorenog tipa. Ono što ga čini jedinstvenim, jeste da je namijenjeno fizičkim licima za besplatno odlaganje reciklažnog otpada.
Vrijednost ukupne investicije iznosila je 1.005.294,00 KM, a finansirana je od strane Federalnog ministarstva okoliša i turizma za nabavku opreme sa 185.294,00 KM, dok su sredstva za građevinske radove obezbjedili Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okolišta Kantona Sarajevo u iznosu od 600.000,00 KM i KJKP RAD d.o.o. Sarajevo u iznosu od 220.000,00 KM.
Selim Babić, v.d direktor KJKP RAD za Akta.ba je kazao da je riječ o značajnoj investiciji koja je danas u službi svima.
"Ovo reciklažno dvorište otvoreno 25.10.2018. godine, i zamišljeno kao centralno reciklažno dvorište u koje se vrši dopremanje reciklažnih sirovina sa drugih manjih reciklažnih dvorišta koja su izgrađena na području Općina u Kantonu Sarajevo. Zavod za planiranje Kantona Sarajevo izradio je elaborate o lokaciji niša, zelenih otoka i reciklažnih dvorišta u 2018. godini, a trenutno je raspisan tender za izgradnju reciklažnog dvorišta u Općini Ilijaš", kaže Babić.
Izgradnja ovakvih dvorišta predviđena je na području svih devet općina KS.
Kapacitet instalirane opreme ovog dvorišta se sastoji od ukupno 21 kontejnera otvorenog tip, od čega 16 kontejnera ima zapreminu od 10 m3, pet kontejnera od 7 m3 i šest kontejnera od 1,1 m3 zapremine. Tu je još i viljuškara sa hvataljkama, vertikalne prese za baliranje, eko-cisterne zapremine 5000 litara, table za označavanje otpada i info table na ulazu.
SLAB INTERESE GRAĐANA
Podsjećamo, KJKP RAD d.o.o. Sarajevo je 2007. godine pustio u pogon sortirnicu koja se nalazi u sklopu RCUO Smiljevići, a koja ima kapacitet obrade reciklažnih materijala od 80 tona po danu.
Od seprembra mjeseca 2018. godine instalirano je i postrojenje specijalnog rotirajućeg sita za automatsko izdvajanje bio-razgradivog otpada. Na ovaj način povećava se količina otpada za recikliranje, što rezultira značajnim smanjenjem otpada za konačno deponovanje, čime se čuva resurs deponijskog prostora.
Kada je riječ o interesu građana za ovakav način odlaganja otpada, mišljenja su različita. Neki smatraju da je potrebno uvesti novčanu naknadu za otkup reciklažnih sirovina čime bi se i interes za recikliranjem povećao, drugi ga podržavaju.
KJKP RAD je pitanje naknada za plastične boce, metalnu i drugu reciklažnu ambalažu, u formi prijedloga prije par godina predstavio resornim ministarstvima koje bi trebalo da se primjenjuje kao vid stimulansa, a sve sa ciljem očuvanja okoliša, međutim za to je potrebno obezbjediti novčana sredstva kojim bi se i vršila isplata. Novac koji bi se dobio prodajom bi se vratio u fond iz kojeg se finansira naknada za povrat reciklažne ambalaže.
"Od otvaranja reciklažnog dvorišta do danas, mora se reći da je slab odziv građana i generalno korištenje besplatnog odlaganja otpada na reciklažno dvorište. Pored papira i kartona, stakla, plastike, stiropora, električne i elektronske opreme, otpadnih guma, odjeće i obuće, tekstila i uređaje za hlađenje i zamrzavanje, procentualno najviše zauzima tvrda plastika, kabasti otpad, staklo i otpadne gume, slabije elektronski i električni, te rashladni uređaji", rekao je Babić.
USKORO PLASMAN OTPADNOG DRVETA
Sav prikupljeni reciklažni materijali se balira i privremeno skladišti.
Babić kaže, da kada se prikupe dovoljne količine otpada, raspisuje se Javni poziv na koji se javljaju operateri koji upravljaju tom vrstom otpada i vrše otkup.
"Do sada je vršena prodaja papira i kartona, PET ambalaže, prozirnog najlona, tetrapak ambalaže, aluminijskih doza i stakla, a u pregovorima smo da omogućimo i plasman otpadnog drveta", rekao je.
U zemljama Europske unije stanovnici su dužni reciklirati svoj otpad i do sedam puta većoj naknadi za komunalne usluge nego li je to slučaj u BiH i ukoliko se desi, da onaj koji prikuplja otpad pronađe određene materijale koji ne pripadaju kesi ili kontejneru u koji je odložen, fakturišu se kazne onom pojedincu ili kolektivu u kojem je to i pronađeno.
Pravilnim i odgovornim upravljanjem deponijama otpada neophodno je zaštititi tlo, vode i zrak što se postiže sanitarnim odlaganjem otpada.
U svijetu se teži da se što više otpada vraća na reciklažu i energetsko iskorištavanje, a da se deponovanje otpada smanjuje na minimum.
KJKP RAD d.o.o. Sarajevo ide u tom pravcu, kaže Babić, ali je neophodo ulaganje u infrastrukturu kao što je primjer izgradnje reciklažnog dvorišta.
|
Radno vrijeme reciklažnog dvorišta je, radnim danom i subotom od 07 do 19 sati, nedjeljom od 07 do 13 sati i 30 minuta. Na reciklažnom dvorištu prihvata se otpad samo od građana Kantona Sarajevo potpuno besplatno. U reciklažnom dvorištu na RCUO Smiljevići, prihvatju se sljedeće vrste otpada: • papir i karton (kartonske kutije, sveske, časopisi, ambalaža od papira i kartona itd.), • tvrda plastika (plastične gajbe, burad, plastično posuđe, lavori, kante, ambalaža od deterdženta itd.), • stiropor, • PET - boce (boce od vode, soka, jestivog ulja itd.), • plastična folija (ambalažna folija za pakovanje itd.), • obojeno staklo (obojena staklena ambalaža od vode, soka, jestivog ulja, itd.), • bezbojno staklo (transparentna ambalaža od stakla od vode, soka, jestivog ulja itd.), • otpadne gume (samo automobilske gume), • metalni glomazni otpad (šporeti, metalne roletne, sav krupni otpad od metala), • metalni sitni otpad (stari alati, manji komadi metala, vješalice, opruge, itd.) , • odjeća i obuća, • tekstil (vreće, platna, posteljine, stolnjaci, krpe, stari ćilimi itd.), • kabasti kućni otpad (komadi namještaja kao stolovi, stolice, ormari, fotelje, kauči itd.), • krupni električni i elektronički otpad (televizori, veš mašine, sušilice, perilice, mikrotalasne pećnice, ventilatori itd.), • uređaji za hlađenje i zamrzavanje (frižideri, klime, zamrzivači), • sitni električni i elektronički otpad (usisivači, fenovi, pegle, automati za kafu, elektronske igračke, kompjuteri, laptopi, mobiteli, telefoni, telefaksi, radio uređaji itd.), • opasni kućni otpad (fluorescentne cijevi, baterije i akumulatori).
Građani mogu dovesti otpad u svojim vozilima, prikolicama ili angažovati prevoznika za dovoz kabastog otpada. |
I.M.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
