Hrvatska će se do 2028. razvijati duplo sporije od BiH

Hrvatska će se, po svemu sudeći, i u narednom razdoblju razvijati znatno sporije od većine ostalih tranzicijskih zemalja.

Prognoza s Harvarda: Prosječni godišnji rast do 2028. će nam biti bijednih 2,16 posto.

Zaključak je to što proizlazi iz projekcija gospodarskog rasta koje objavljuju stručnjaci uglednog američkog sveučilišta Harvard, a prema kojima Hrvatska do 2028. godine može očekivati prosječnu godišnju stopu rasta od samo 2,16 posto. 

Prema tim prognozama, očekivana prosječna godišnja stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u hrvatskom slučaju bit će jedna od manjih u EU.

Među tranzicijskim zemljama veću stopu rasta gospodarstva u narednom desetljeću ostvarit će čak i Bosna i Hercegovina, u prosjeku 4,07 posto godišnje (gotovo dvostruko više od Hrvatske), te Albanija, 3,38 posto. I dok se u slučaju BiH i Albanije očekivana brža dinamika gospodarskog rasta može ponajprije pripisati njihovoj nerazvijenosti, pa time i nižoj osnovici s koje kreću i kod koje se svaki rast gospodarske aktivnosti više i bolje odražava na ukupne podatke, kod drugih zemalja koje će se razvijati brže od Hrvatske to uglavnom nije slučaj. 

I Srbija i Slovenija razvijat će se brže

A njih ni u tranzicijskom klubu ne nedostaje. Tako, primjerice, stručnjaci Harvarda očekuju da će prosječna godišnja stopa rasta BDP-a Slovačke do 2028. godine iznositi 3,28 posto, Poljske 3,19 posto, Rumunjske 3,03 posto, a Srbije 2,9 posto. Bržu dinamiku razvoja od nas u narednom će desetljeću imati i Slovenija, u prosjeku 2,35 posto na godinu, kao i Sjeverna Makedonija, 2,26 posto, te Češka, 2,19 posto.

Znatno brže od Hrvatske nastavit će se razvijati i baltičke zemlje - Litva, Latvija i Estonija - koje bi sve redom trebale ostvarivati prosječne stope rasta BDP-a između tri i četiri posto na godinu. To znači da bi iza nas po dinamici razvoja u narednom razdoblju među europskim zemljama u tranziciji trebale biti jedino Mađarska i Bugarska, no i one samo neznatno, s prosječnim godišnjim stopama rasta od 2,06 posto, pokazuju prognoze stručnjaka s Harvarda.

"Zemlje koje su diverzificirale proizvodnju u složenije sektore, poput Vijetnama i Kine, najbrže će se razvijati u nadolazećem desetljeću", ocjenjuju na uglednom američkom sveučilištu.

Rješenje je u diverzifikaciji proizvodnje i proizvodima s većom dodanom vrijednošću

Osim Vijetnama i Kine, među zemlje koje će se u narednom razdoblju najbrže razvijati stručnjaci Harvarda ubrajaju i istočnoafričke države - Ugandu, Tanzaniju i Keniju te Etiopiju, kao i Egipat, Mjanmar (bivša Burma), Kambodžu, Tajland, Maleziju i Indoneziju. Većina njih ostvarivat će stope rasta BDP-a od barem šest posto godišnje, što će im omogućiti da postanu, a neke od njih to već i jesu, dinamična tržišta u razvoju. Naravno, zasluge za tako brz razvitak i ovdje dijelom leže u nerazvijenosti tih zemalja, no ipak se ne može sve pripisati samo tom efektu niske osnovice. Dobar dio zasluga, ističu na Harvardu, leži i u diverzifikaciji gospodarske aktivnosti i u razvoju proizvoda koji se baziraju na novim tehnologijama i imaju veći udio dodane vrijednosti. 

Hrvatska tu zasad teško može konkurirati. Mi smo, upozorava Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta, ionako sve karte bacili na razvoj turizma i ostalih, sada već pomalo zastarjelih usluga prve generacije, poput trgovine i prijevoza, dok usluge nove generacije, koje sadrže velik udio dodane vrijednosti, poput konzaltinga ili analitike, tek otkrivamo. Osim toga, hrvatski je problem i slaba produktivnost. 

"Sve što Hrvatska radi zapravo je neproduktivno"

"Hrvatska ima nisku produktivnost. Moglo bi se reći da je sve što Hrvatska radi zapravo neproduktivno kada se uspoređujemo s drugim zemljama. Niska produktivnost odraz je svih problema u hrvatskom društvu i ekonomiji - od neprovođenja reformi pa do raširene korupcije", upozorava Lovrinčević za Index.