Hrvatski inozemni dug 45,6 milijardi eura

 

Hrvatski bruto inozemni dug na kraju septembra prošle godine iznosio je 45,6 milijardi eura, što je u odnosu na august smanjenje za 368,2 miliona eura, ili 0,8 posto, podaci su Hrvatske narodne banke (HNB).

Ukupni inozemni dug manji je i u odnosu na kraj 2011. godine, i to nominalno za 152,8 miliona eura, ili 0,3 posto.

Prilivi kapitala tokom prve polovine prošle godine bili su razmjerno snažni zbog zaduživanja države, dok je u trećem tromjesečju, unatoč poboljšanju inozemnih uvjeta finansiranja, došlo do zamjetnog razduživanja, i to banaka i preduzeća, kažu analitičari HNB-a.

Inozemni dug države krajem septembra prošle godine iznosio je 8,4 milijarde eura, što je u odnosu na kraj 2011. godine povećanje za 1,4 milijardu eura, ili 20 posto.

Veći dug banaka

Udio duga središnje države u ukupnom inozemnom dugu povećan je sa 15,3 posto krajem 2011. na 18,4 posto krajem devetog mjeseca 2012. godine.

Inozemnu poziciju primjetno je pogoršala jedino središnja država, što je uglavnom posljedica izdanja obveznice na američkom tržištu u aprilu 2012. godine te s njime povezanih transakcija na sekundarnom tržištu u nastavku godine, navode analitičari HNB-a.

Inozemni dug poslovnih banaka na kraju septembra prošle godine iznosio je 10,63 milijarde eura, što je u odnosu na kraj 2011. godine smanjenje za 992,8 miliona eura, ili 8,5 posto.

Inozemni dug poslovnih banaka krajem 2011. godine iznosio je11,6 milijardi eura, u prvom je tromjesečju povećan je za 121,7 miliona eura, na 11,7 milijardi eura, no krajem oktobra pada na 11,3 milijardi, a krajem septembra na 10,6 milijardi eura.

Očekivan pad BDP-a

Inozemna direktna ulaganja u Hrvatsku značajno su se smanjila i u prva tri tromjesečja 2012. godine iznosila su tek oko 500 miliona eura, što je upola manje nego u istom razdoblju godinu ranije.

Tek polovina ulaganja odnosila na nove projekte, poglavito u nekretnine, djelatnosti turizma te trgovine, koje su i u proteklom kriznom razdoblju privlačile inozemne ulagače, dok još uvijek nema značajnih ulaganja u proizvodne djelatnosti.

Iako se u posljednjem tromjesečju očekuju pojačani prilivi kapitala s osnove povlačenja inozemne imovine banaka i snažnijeg zaduživanja preduzeća, neto prilivi u cijeloj 2012. godini će vjerovatno ostati potisnuti kao i u prethodne dvije godine, procjenjuju analitičari HNB-a.

Ukupno stanje inozemnog duga u posljednjem tromjesečju 2012. godine moglo bi porasti te biti približno jednako onom na kraju godine prije.

Ipak, uz očekivani pad bruto društvenog (BDP), pogoršat će se relativni pokazatelj inozemne zaduženosti na 102,3 posto BDP-a, dok će udio duga u izvozu robe i usluga ostati stabilan na približno 240 posto, zaključuju analitičari HNB-a.