Hrvatska: Pooštreni zakoni o informatičkoj sigurnosti

Ivica Ostojić, jedan od vodećih stručnjaka za informatičku sigurnost u Hrvatskoj, za agenciju Anadolija rekao je kako su novi zakoni iz ove oblasti u Hrvatskoj samo kozmetički zahvat. Od 1. siječnja u Hrvatskoj je stupilo na snagu niz zakona kojima se strože kažnjavaju anonimni forumaši za uvredu koja se počini putem medija i interneta, zatim neovlašteni pristup računalnom sustavu ili podacima (tzv. hacking) kažnjava se do godine zatvora, s tim da je kažnjiv već i pokušaj, a ako je riječ o sustavu državnog ili trgovačkog društva od javnog interesa, moguća je kazna i do tri godine zatvora.

Ostojić smatra da  postoji čitav niz načina kako se čovjek može sakriti u web prostoru.

 "Međutim, uvrede, prijetnje i  ucjene apsolutno treba sankcionirati. Koliko će taj zakon biti provediv, to ćemo tek vidjeti, jer to podrazumijeva tehničke predradnje i vještine. Kontrolirati prostor interneta gotovo je nemoguće. Uvijek se postavlja i ono pitanje: ako je riječ o počinjenju krivičnog djela, koja je zemlja u ingerenciji, jer ja mogu pisati u Zagrebu na serveru koji je u Kini, vi čitate u Zanzibaru... I treća stvar, tko će provoditi zakon. Provaliti danas na nečiji Facebook  profil nije veliki problem. Dok spavam, netko može provaliti moj račun, uzvrijeđati sve žive, od prijatelja do države, konkurencije, klijenata, a da ja s tim nemam veze. Kako ćemo to dokazati, a nemojte samo o IP adresama, jer to je sklisko područje, u principu se ne dokazuje ništa", kaže Ostojić.

Iznimno su zanimljive, za sve one koji se koriste računalom i internetom, Ostojićeve preporuke i upozorenja.

"Ako ulazimo direktno u krivična djela: imate flat rate ili DSL brzi internet, gasite li laptop svaki put kada se maknete sa računala – danas računalo uglavnom radi čitav dan.  Međutim, onog trena kada imate DSL, počinjenje krivičnog djela, pa neću to raditi iz svoje kuće, scanirat ću wireless. Govori se o enkripciji wireless mreže, međutim, koliko ljudi je spustilo zadnji flash na sam uređaj, vrlo malo, to gotovo nitko ne radi. Ranjivost postoji na nivou DSL routera. To znači da se netko nakači na vašu vezu, napadne stranice raznih država, vlada, banaka i vama dolazi policija, jer to radi s vašim otiskom prsta. Ukoliko Vam je laptop upaljen, čak i ako jeste uz njega, nećete shvatiti šta se događa, dio tragova i logova baci vam se na mašinu i tog trena po zakonu vi ste počinitelj krivičnog djela. To sa zakonodavcima uvijek pokušavam iskomunicirati; vi možete dokazati da je krivično djelo učinjeno sa tog i tog DSL uređaja, ali to ne znači da je osoba koja je vlasnik linije i uređaja počinitelj djela. To je dio u kojem dolazi do kuršlusa", rekao je Ostojić.

U trenutku dok smo razgovarali sa Ostojićem vodili su se i vode se razni Cyber ratovi, za koje mnogi tvrde da su novi oblik sukoba, koji će sve manje biti oružani.

"Cyber rat traje cijelo vrijeme i nema šanse da stane. Da ne ispadnem paranoik, pogledajte Twitter, pogledajte Youtube, na primjer, Anonymus activity 2013. Mediji, po meni, krivo definiraju stvari kada je riječ o Anonymusima koje nazivaju hackerima i hackerskim grupama. Nije grupa, jer ona u principu mora imati svoju strukturu i limitirani broj članova. Druga premisa je da se radi o pokretu, no imamo razbijeniju strukturu i nedefiniran broj članova. Moje mišljenje je da su Anonymusi ideja. Drugim riječima, što kriza bude više stiskala, a stiskat će sigurno, što više mladih bude bez posla, ta ideja će jačati", kaže u razgovoru za agenciju Anadolija ovaj IT stručnjak.

Pitanje sigurnosti informatičkih sustava u regiji Balkana je individualno, ovisi o firmi i na može se povezivati da zemljama, prije sa sektorima, smatra ostojić i dodaje da je financijski sektor relativno dobro  zaštićen širom regije.

"Trenutno najjača hackerska underground populacija se nalazi na Bliskom istoku, Moldaviji, Turskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj i tamo je se generira najveći dio malignog koda.  Prije toga su to su to bili Rusi, pa Brazilici, pa Kinezi", kaže on.

Ostojića smo upitali ne znači li porast korištenja interneta i mogućnost apsolutne kontrole naših života.

"I da i ne. Svaka nova tehnologija donosi i dobre i loše strane. Krenimo od automobila, on može biti sredstvo prijevoza, ali i ubojstva. Identična stvar je sa internetom. Problem već postoji, vi ste locirani putem mobitela, iPada, laptopa, tableta, cijelog niza stvari. Međutim, zbog tržišnog natjecanja, brzine kojom se proizvode, kvaliteta tih uređaja je sve slabija, a i dalje programiraju ljudi koji stvaraju gomile rupa u aplikacijama i programima. Većina ljudi uopće nije svjesna što dobiva, a što gubi. S druge strane ljudi koji uđu malo dublje u tehnologiju, za nas profesionalce na vrlo trivijalne načine mogu početi manipulirati s tim alatima. Počiniti krivično djelo s vašim identitetom danas nije problem", zaključuje ostojić u razgovoru za agenciju Anadolija.