Najvredniji plemeniti metal stigao u region, 30 puta skuplji od zlata

19.04.2022. 15:57 / Izvor: Nezavisne novine
Osmium

Trend ulaganja i trgovanja najvrednijim plemenitim metalom na planeti – osmijumumom – postaje aktuelan u regionu.

Trend ulaganja i trgovanja najvrednijim plemenitim metalom na planeti – osmijumumom – postaje aktuelan u regionu.

U prošlosti su se plemeniti metali uglavnom koristili kao valuta, a danas su visokocijenjeni kao ulaganja i industrijska roba. Najnoviji trend u regiji koji se odnosi na ulaganje i trgovanje najvrijednijim plemenitim metalom na planeti trenutno je osmijum.

Jedan gram osmijuma košta 1700 eura, odnosno 30 puta više od iste količine zlata. U Srbiji ga trenutno posjeduju samo tri osobe i nijedna ga ne nosi kao nakit. Svoju ušteđevinu uložili su u ovaj rijetki metal. 

Ovaj plemeniti metal u naše krajeve stigao je prije nekoliko godina. Izrađen je od platine, a zatim uz specifičnu obradu dobija veliku gustoću poput dijamanata. Osmijum zbog vrijednosti postaje zanimljiv za ulaganje baš kao zlato i srebro na Balkanu. U Srbiji je trenutno u osnivanju Institut za osmijum, koji će se baviti njegovim plasiranjem na srpsko tržište.

Ljuba Jakić, koji je pionir u trgovini ovim zahvalnim metalom, u izjavi Novostima rekao je da je novi trend ulaganja postao aktuelan u svijetu i na Balkanu upravo zbog nedostatka zlata na svjetskim berzama.

"To je novi plemeniti metal iz iste osme grupe periodnog sistema, o njemu se malo zna, na svjetskom tržištu je nepunih osam godina, a prodaja je u Evropi skočila 500 odsto. Zalihe ovog metala na planeti su izuzetno male ili su u poređenju s njima 2500 puta manje od svjetskih zaliha zlata", rekao je Jakić.

Objašnjava da se trenutno ovaj metal obrađuje samo u jednoj laboratoriji na svijetu, koji se nalazi u Švajcarskoj, u komplikovanom procesu koji može potrajati mjesecima u kojima se na temperaturama iznad 3.600 stepeni prerađuje u prah.

Rude od koje nastaje osmijum, platine, najviše ima u Latinskoj Americi i Rusiji.

"Gdje god se pravi platina, kao nusprodukt se pojavljuje sirovi osmijum. Kada je sirov, izgleda kao pjesak, neinteresantan potpuno, ali kada se kristalizuje u laboratoriji, na izuzetno visokoj temperaturi, iz sunđeraste strukture postaju kristali, sitniji ili krupniji, plavičaste boje. Prelijepog, ekskluzivnog izgleda", kaže Jakić.

Autor koncepta osmijuma kao investicionog sredstva je kompanija iz Njemačke. Samo se u Institutu u Njemačkoj formira jedinstvena cijena, prave se komadi proizvoda u obliku diskova, kvadrata, pravougaonika, ili nakita koji otkupljuju predstavnici 30 instituta širom svijeta. Svaki komad ima svoju unikatnu težinu i dimenziju i svi su registrovani u Njemačkoj.

Disk od osmijuma od 17,5 grama, sada vrijedi više od 30.000, a prošle godine cijena je bila 26.000 eura. Oblik krsta je zbog komplikovanije proizvodnje skuplji, pa 0,609 grama košta oko 3.300 eura. Oktagon od 1,2 grama košta oko 3.000 eura.

"Ovaj posao u Srbiji je u povojima, ali će sigurno prerasti u važnu investicionu temu u budućnosti", rekao je Jakić.

Pojašnjava da je u devet godina zlato poraslo za 96 odsto, odnosno cijena je skočila u prosjeku za 11 odsto godišnje.

"U istom periodu osmijum je poskupio tri puta više i vrijednost mu je gotovo 300 odsto veća. Osim toga, zlata nema dovoljno, sve ga je manje na svijetu. Na isporuku zlata iz Austrije gdje su poznate livnice čekamo mjesec dana. U svijetu postoji ukupno oko 60 sertifikovanih livnica investicionog zlata, dvostruko više nego prve dvije decenije. Sve to svjedoči o ekspanziji ovog metala kao sredstva ulaganja", objašnjava Jakić.

Prema riječima stručnjaka, sve više ljudi postaje svjesno da novac gubi vrijednost i da ga treba čuvati u plemenitom metalu, a ne u papiru. Jakić kaže kako je isplativo štedjeti u osmijumu, čija vrijednost, za razliku od zlata ili kriptovaluta, nikada nije pala.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti