Najviše dozvola za boravak i rad stranaca Hrvatska izdala državljanima BiH

Od preko 86 hiljada dozvola za boravak i rad stranaca u Hrvatskoj, izdatih do kraja avgusta ove godine, najviše ih je izdato državljanima Bosne i Hercegovine, a slijede ih Srbija, Sjeverna Makedonija, Nepal i Kosovo. 

Od ovogodišnjih 86.032 izdatih dozvola za boravak i rad, 53.544 ih je izdato za novo zapošljavanje, 16.413 za produženje dozvola te 16.075 za sezonske radnike.

Prema djelatnostima stranci su u Hrvatskoj najtraženiji u građevinarstvu (33.501 dozvola), turizmu i ugostiteljstvu (28.191), industriji (10.916), saobraćaju i vezama (4419) te poljoprivredi i ribarstvu (1866). Od spomenutih dozvola najmanje ih je bilo za sezonske radnike, a najviše za novo zapošljavanje, pokazuju podaci MUP-a Republike Hrvatske.

Riječ je o strancima iz tzv. trećih zemalja koji nisu državljani zemalja članica Evropskog privrednog prostora (Evropske unije, Lihtenštajna, Norveške, Islanda) ili Švajcarske.

Prema MUP-ovim podacima do početka oktobra u Hrvatskoj je 10.316 državljana trećih zemalja imalo odobren stalni boravak ili dugotrajno boravište, a 96.526 važeći privremeni boravak.

I dalje najviše državljana BiH, a u prvih pet i Nepalci

Najviše dozvola za boravak i rad izdato je državljanima Bosne i Hercegovine 26.166, Srbije 15.030, Sjeverne Makedonije 8079, Nepala 7.994 i Kosova 6.028.

U MUP-u podsjećaju da su se do 1. januara prošle godine, dozvole za boravak i rad državljanima trećih zemalja izdavale na temelju vladine odluke o godišnjoj kvoti. No, novim Zakonom o strancima, propisano je da vlada više ne donosi odluku o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca, već se dozvole za boravak i rad mogu izdati na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

I privremeni boravci najčešće zbog rada, ali i spajanja porodica

Stranci kojima isteknu dozvole za boravak i rad dužni su napustiti Hrvatsku, osim ako su prethodno podnijeli zahtjev za novu dozvolu ili odobrenje privremenog boravka.

U MUP-u napominju i da se državljanima trećih zemalja može odobriti dugotrajno boravište, ako u Hrvatskoj imaju neprekidno pet godina odobren privremeni boravak, azil ili supsidijarnu zaštitu te ako ispunjavaju ostale zakonske uslove.

To bi bilo da posjeduju dovoljno sredstava za uzdržavanje, da imaju zdravstveno osiguranje, dostave dokaz o poznavanju hrvatskog jezika i latiničnog pisma te da je utvrđeno da ne predstavljaju opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost i javno zdravlje.

Određenim kategorijama državljana trećih zemalja se može odobriti i stalni boravak pod povoljnijim uslovima, naprimjer članovima porodice hrvatskog državljanina koji imaju neprekidno najmanje četiri godine odobren privremeni boravak u svrhu spajanja porodica, dodaju u MUP- u.

Na dan 4. oktobra ove godine ukupno 10.316 državljana trećih zemalja u Hrvatskoj ima odobren stalni boravak ili dugotrajno boravište, u skladu sa Zakonom o strancima, a 96.526 važeći privremeni boravak. Najviše privremenih boravaka odobreno je svrhu rada (85.342), dok su zbog spajanja porodica privremeni boravak dobile 9.504 osobe.