Zemlje regiona formiraju regionalno energetsko tržište

Regionalno energetsko tržište zajedno će formirati Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija, BiH i Crna Gora, dogovoreno je jučer na regionalnoj konferenciji o obnovljivim izvorima energije u Beogradu. 

Na zajedničkoj konferenciji za novinare su učestvovali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, te premijeri Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski, Albanije Edi Rama i Crne Gore Dritan Abazović.

Samo zajednički možemo da obezbijedimo energetsku budućnost, poručio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nakon regionalne konferencije “Mogućnosti ulaganja u obnovljive izvore energije na zapadnom Balkanu”.

Vučić kaže da su u oblasti energetike potrebne brojne reforme, promjena navika, ali i ogromna ulaganja.

Bosna i Hercegovina proizvede više električne energije nego što je potrebno za potrošnju unutar same BiH, poručio je ovo predsjedavajući Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija danas u Beogradu. Dodao je da se u BiH oko 60 odsto električne energije proizvodi iz termoelektrana i da se moraju mijenjati neke pozicije.

Tegeltija je podsjetio da je BiH zajedno sa Srbijom pokrenula postupak izgradnje hidroelektrane “Buk Bijela” , kao i da proces izgradnje još uvijek nije počeo zbog unutrašnjih nesporazuma u BiH.

Norveška je prepoznala energetske vrijednosti Republike Srpske i zainteresovana je za saradnju sa našom državom – poručio je ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić.

Energetska tranzicija, pojašnjava Đokić, odvija se kao globalni proces, u koji je uključena i Republika Srpska. 

BiH izvozi oko 25 odsto svoje električne energije, a dvije trećine izvoza idu u susjedne zemlje, Sloveniju, Hrvatsku i Srbiju.  

BiH je za samo osam mjeseci ove godine na izvozu struje zaradila 824 miliona KM, što je skoro isto koliko je BiH zaradila od izvoza struje u cijeloj prošloj godini  (830 miliona KM). 

Zahvaljujući dobroj situaciji sa električnom energijom, BiH je bila pošteđena šokova koje su imale druge zemlje, a zahvaljujući mjerama ograničenja cijene velike troškove nisu imale ni kompanije ( povećanje do 20 odsto).