Afera Hipokrat: Konačan rasplet najveće korupcijske afere u zdravstvu

16.12.2022. 08:56 / Izvor: Telegram.hr
dražen dedi

Foto: PIXSELL

Bivši čelni čovjek Farmala Dražen Dedi osuđen je nepravomoćno na četiri godine zatvora.

Bio je studeni 2012. godine. Buknula je tada jedna od najvećih afera u domaćem zdravstvu: čelnici farmaceutske tvrtke Farmal iz Ludbrega uhićeni su zbog sumnje da su u zadnje tri godine podmitili više od 300 liječnika i ljekarnika u Hrvatskoj. Plaćali su im putovanja, uređivali ordinacije, nabavljali opremu, preuređivali domove, poklanjali bonove za trgovačke centre, davali gotovinu…. Navodno su za to imali budžet od 14 milijuna kuna godišnje. Podmićivali su liječničke koji su prepisivali svojim pacijentima upravo Farmalove lijekove, piše Telegram.hr.

Danas, deset godina kasnije, bivši čelni čovjek Farmala Dražen Dedi osuđen je nepravomoćno na četiri godine zatvora. Uz to mora platiti i 120 tisuća novčane kazne. Vijeće Županijskog suda u Zagrebu danas je još osudilo ljekarnicu iz Knina Silviju Sarić koja se, uz pomoć Farmalovih ljudi riješila zalihe starih lijekova. Liječnici koji su dobili mito sve su ih od reda propisali svojim pacijentima. Ona je pak dobila deset mjeseci zarada za opće dobro. U ponedjeljak će biti osuđene posljednje tri osobe iz ove goleme afere.

Liječnici u tišini sve priznali

Iako se godinama činilo da će ovaj postupak biti još jedan od onih kojih će zbog brojnosti okrivljenika i složenosti dokaza neslavno propasti, domaće pravosuđe ipak ga je doguralo do nepravomoćne presude za čelnog čovjeka ove zločinačke grupe.

Optuženi liječnici mahom su u proteklih pet godina, od kada je podignuta optužnica, priznali krivnju. Postupci protiv njih su razdvojeni, te su se u tišini, bez medijske pozornosti, nagodili s tužiteljstvom. Iako su se sporazumjeli na uvjetne osude, svima su im, kao i Dediju danas, izricane i novčane kazne.

Tako je država već dobila preko 10 milijuna kuna od korumpiranih liječnika, a sam Farmal kažnjen je s dva i pol milijuna kuna novčane kazne. U međuvremenu je ta posrnula tvrtka prodana, a Dedi je karijeru nastavio u drugoj farmaceutskoj kompaniji.

Je li to radio samo Farmal?

Kada se sagledaju detalji ovog velikog slučaja postavlja se pitanje je li moguće da je samo Farmal podmićivao liječnike u Hrvatskoj.

"Svi tako rade", uvjeravao je čak i sam Dražen Dedi sudsko vijeće koje je vodili proces. Pokušao se opravdati činjenicom da u hrvatskom zdravstvenom sustavu doista postoji propis koji omogućuje farmaceutskim kompanijama da nagrađuju liječničke koji reklamiraju njihove proizvode. Radi se o tzv. etičkom oglašavanju lijekova koje dopušta da liječnik primi nagradu do tisuću kuna godišnje.

Ovdje su, međutim, iznosi bili daleko veći. Još tijekom istrage otkrilo se da je Farmal na mito trošio oko 14 milijuna kuna godišnje.

Dedi: ‘To je bio marketing’

Dedi je bio uporan u negiranju krivnje. "Ni Porezna uprava ni HZZO godinama nisu imali nikakve primjedbe na naše financijsko poslovanje. Na sve što smo isplatili liječnicima uredno je plaćen i porez. To je bio običan marketing" tvrdio je.

Sud mu ipak nije povjerovao. Naime, među dokazima protiv Dedija i njegovih suradnika koji su korumpirali liječnike istražitelji su priložili tablice s brojem Farmalovih lijekova što su ih pojedini liječnici propisivali. Uz te brojeve bili su navedeni iznosi nagrada koje su liječnici dobivali. Radilo se o pet do 10 posto vrijednosti propisanih lijekova.

Upravo to, zaključilo je sudsko vijeće, bilo je zabranjeno, bez obzira na to što su liječnici mogli primati nagrade. Drugim riječima: u zamjenu za te nagrade nisu smjeli favorizirati lijekove pojedinih proizvođača i propisivati više tih lijekova svojim pacijentima.

Kako je planirano mito za doktore?

Tijekom postupka je otkriveno i da je Farmal imao razrađene poslovne planove koji su uključivali nagrade od pet do 10 posto za liječnike. To se je istaknuto i u današnjem obrazloženju nepravomoćne presude.

Krunski dokaz ipak su bili tajno snimljeni razgovori Dedijevih suradnika. Redom su, kako se moglo čuti, tražili od liječnička da im precizno kažu koliko su Farmalovih lijekova prepisali. I dok je Dedi uvjeravao sud kako nije imao pojma da njegovi ljudi to rade, u nepravomoćnoj presudi zaključeno je kako članovi zločinačke grupe ionako ne moraju znati jedni za druge. Farmal je, prema zaključku suda, očito imao jasno definiran cilj – plaćati liječnike da pacijentima što više daju njihove lijekove.

To im je, kako proizlazi iz dokaza koji su provedeni na suđenju, bio način da se pozicioniraju na tržištu na kojem su ionako imali prilično skroman udio. Budući da su proizvodili tzv. generičke lijekove mogli su konkurirati nižom cijenom, ali su zbog toga morali povećavati plasirane količine ne bi li ostvarivali značajniju zaradu. I zato su, zaključio je sud, plaćali mito liječnicima.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti