Numizmatičar: Ova kovanica kune danas vrijedi bar 3.000 eura!

Numizmatičar Borna Barac gostovao je u Novom danu i komentirao vrijednost novčanica i kovanica u budućnosti.

“Može se reći da kuna odlazi u povijest, ali nije tako ustvari. Dogodila se jedna vrlo zanimljiva euforija oko svega toga, međutim, nije nova euforija. Svaki put kad se uvodio euro u neke druge zemlje, dogodila se euforija. Ljudi su odjednom počeli skupljati, počelo ih je zanimati što je bilo prije, što će biti u budućnosti, kako će se sve odvijati. Htio bih ljudima dati jedno upozorenje. Tržište se stvara godinama, nekakva vrijednost tih svih kovanica i novčanica pokazat će se u budućnosti, znači, ne sad. Sada vas moram upozoriti, budite oprezni. Nemojte se sutra probuditi bez novca, a da imate vrlo malu vrijednost”, rekao je numizmatičar Barac.

Komentirao je i veliko zanimanje koje se pojavilo za kovanicu od 25 kuna s motivom Pelješkog mosta.

“Odjednom se uključila televizija, i ljudi su vidjeli da ljudi stoje u reodvima pred HNB-om i pomislili da bi to moglo nešto vrijediti. To je istina, ali 30.000 primjeraka je jako velika naklada. Pitanje je ako danas to platite 400-500 kuna, nećete se obogatiti. Uvijek će biti rijetko ono nešto za što postoji zanimanje, a čega ima malo”, kazao je.

Posebno je istaknuo jednu kovanicu koja ima veliku numizmatičku vrijednost.

“Pet kuna u zlatu, izdanje 1994. godine. To je bila jubilarna kovanica od pet kuna i napravili su samo 200 komada u zlatu. Ta kovanica je tada koštala 500 maraka. Trebalo je uložiti 500 maraka, a današnji ekvivalent bi bio oko 1.000 eura, da bi danas ta kovanica bila oko 3.000 eura, možda i više. To je jedan primjer, ali njih je jako malo. Kad nečega ima 30.000, to nikad neće postići takvu rijetkost. Ljudi trebaju biti oprezni. Nemojte trčati pred rudo”, rekao je numizmatičar.

“Numizmatika je divna znanost”

“To skupljanje mora biti zadovoljstvo, ne trka za zaradom. Numizmatika je divna znanost, možete strašno puno naučiti o povijesti i morate uživati u tome. Kad skupljate nešto, morate imati užitak da ste još jednu godinu stavili u katalog”, rekao je.

Objasnio je i koje bi još novčanice mogle postići veliku vrijednost.

“Tijekom povijesti se jako puno toga događalo i mnoge naše kovanice od 13. stoljeća su danas strašno rijetke. Imamo fantastičnu kovnicu, dubrovačku kovnicu, koja je radila 500 godina i ljudi malo znaju o tome. Tu postoje primjerci koji danas postižu desetke tisuća eura na tržištu. Imate i jedan križar, 1849. godina, koju je izdao ban Jelačić, ostalo je samo par komada ili 500 kuna iz vremena NDH. Danas, što se Republike Hrvatske tiče, postoje izdanja koja s početka, 1993. godine, kad je počelo kovanje kune, napravili su probnu seriju od lipe do jedne kune, s malim brojevima. Što se dogodilo s tim kovanicama? To je naklada od 10 do 100 primjeraka i vrlo vjerojatno da su sve vraćene u opticaj i to će biti rijetkost. Postoje i dvije kune, na kojima piše tunj, gdje je t ispod glave ribe, pa UNJ, e to je strahovita vrijednost”, rekao je numizmatičar.

Savjetovao je i kako je najsigurnije provjeriti vrijednost kovanica i novčanica.

“Uglavnom, nemojte ići na Hrelić provjeravati. Možete uvijek doći u moju aukcijsku kuću, nazvati, bilo što. Savjet je uvijek dobrodošao. I još jedna važna stvar, nemojte vjerovati svim raznoraznim stručnjacima, treba se informirati o bilo čemu”, poručio je.

Što se popularnog mede tiče, odnosno kovanice od pet kuna, numizmatičar je rekao da se malo pojavljuju one kovanice iz 2006. godine. “Zbog čega, ne znam. Parne godine su uglavnom rjeđe, bila je mala naklada. Sve ostalo mora čovjek biti siguran…”, rekao je Barac.

Upitan vrijedi li sačuvati neke primjerke, primjerice novčanicu od 200 kuna, numizmatičar je rekao da je uvijek pitanje gdje se dobiva informacija i da ne treba ozbiljno uzimati informacije s opskurnih mjesta.

“Neke novčanice kune će biti jako rijetke”

“Ljudi moraju znati da kune postoje jako dugo. Mnogi trgovci u svijetu su već od praktički početka kune kupili te novčanice. Njih ima na tržištu, ali neke od njih će, recimo novčanica 200 kuna iz 1993. godine, biti jako rijetke, to je bilo relativno puno novca i trebalo ju je ostaviti. Novčanice od 500 i 1.000 kuna će biti jako rijetke jer je trebalo uložiti novac u njih, a ove manje novčanice vjerojatno nikad neće postići neku vrijednost”, rekao je.

Numizmatičar je objasnio i kako mora izgledati novčanica koja će kasnije mnogo vrijediti.

“Mora biti prvoklasne kvalitete. Potpuno nova, praktički ispod čekića, ne smije biti presavinuta. Ako imate takve novčanice, sačuvajte ih”, rekao je.