Krenuo s radom projekt kojeg je više od 10 godina kočio Agrokor
Prije godinu dana započela je gradnja Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće u Osijeku.
Ovo je i prvi takav centar koji je planiran u Hrvatskoj, no predviđeni su i na drugim područjima. U zoni Nemetin predviđene su još dvije faze, na području od još pet hektara u planu je izgradnja sušione, potom i tehnološki park za preradu voća i povrća.
Prije godinu dana započela je gradnja Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće u Osijeku, strateškog projekta za slavonske poljoprivrednike koji je jučer u nazočnosti premijera Andreja Plenkovića i njegovih ministara poljoprivrede Marije Vučković i regionalnog razvoja i EU fondova Šime Erlića i svečano otvoren.
No, ta za istok Hrvatske važna priča krenula je puno ranije, još pred više od deset godina kada se o tome počelo razgovarati na lokalnoj razini, a konkretnije se projektom počeo baviti župan Ivan Anušić.
Kapacitet 3000 tona
Ideja je bila da se, po uzoru na Talijane, mali voćari i povrćari koji rade na malim parcelama podupru u boljoj organizaciji posla, tako da imaju mogućnost robu plasirati na tržište ne odmah po berbi, nego u trenutku kada imaju kupce i dobre cijene.
Zahvaljujući i bespovratnim sredstvima iz NPOO-a, kojima je osiguran veći dio ulaganja od 14,6 milijuna eura (10 milijuna eura, a ostatak je financiran iz županijskog proračuna), u zoni Nemetin izgrađeno je zdanje sa 29 rashladnih komora ukupnog kapaciteta preko 3000 tona voća i povrća.
Najveći dio, njih 16 s kapacitetom od 2200 tona, predviđeno je za konvencionalnu.proizvodnju, a sedam komora kapaciteta 690 tona namijenjeno je za ekološku proizvodnju. U šest komora kapaciteta 318 tona kreirano je za potrebe transporta sortirane i upakirane robe.
Regionalni distribucijski centar osim hladnjača ima i skladište gotovih proizvoda, laboratorij za kontrolu kvalitete i postrojenje za proizvodnju soka. Alen Mamić, direktor Regionalnog distribucijskog centra, ističe kako je izgrađena infrastruktura koja će biti benefit za tamošnje proizvođače voća i povrća, a na raspolaganju će biti i osječkim proizvođačima, ali i onima iz drugih županija.
Nakon otvaranja slijedi priprema za prve poslove, a koji će uslijediti s prvim berbama u ljeto. Ključno će biti udruživanje povrćara i voćara u proizvođačke organizacije, koje će ugovarati skladištenje robe u atmosferskim uvjetima koji će osigurati smještaj do plasmana na tržište u najpovoljnijem trenutku.
Osječko-baranjski župan Ivan Anušić kaže kako u okviru Regionalnog distribucijskog centra već imaju dvije takve proizvođačke organizacije. Na upit o cijenama koje će se plaćati za usluge skladištenja robe ističe kako će one biti povoljne, jer cilj nije da Regionalni distribucijski centar bude tvrtka koja radi za profit, te vjeruje da će ona uspjeti pokriti troškove poslovanja. U ovom trenutku centar ima pet zaposlenih, a do početka sezone imat će oko 30.
Okretanje novim sortama
Na području Osječko-baranjske županije inače najveći dio površina pod voćem čine višnje, jabuke i šljive, dok kod povrća prevladavaju krumpir i grašak. Ovaj projekt omogućit će im i prilagodbu promjenama na tržištu i okretanje novim sortama profitabilnima i traženima na tržištu.
”Projekt poput ovoga u zemljama koje imaju povrćarstvo i voćarstvo ima praktički svako selo, no kod nas se to nažalost sve te godine nije uspijevalo pokrenuti zbog velikog utjecaja Agrokora, koji je na taj način osiguravao svoju poziciju u otkupu od proizvođača uz minimalne cijene”, danas će konstatirati župan Anušić.
Odao je da je ovo i prvi takav centar koji je planiran u Hrvatskoj, no predviđeni su i na drugim područjima. U zoni Nemetin predviđene su još dvije faze, na području od još pet hektara u planu je izgradnja sušione, potom i tehnološki park za preradu voća i povrća. Za to tek treba pripremiti projektnu dokumentaciju. No, već ovo dati će velik zamah proizvođačima voća i povrća.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
