Još 11 ljudi u Hrvatskoj javilo se zbog sumnje na trovanje

Željko Krznarić, direktor Zavoda za gastroenterologiju i hepatologiju KBC-a Zagreb, izjavio je da je jučerašnji dan prošao mirno, ali da se javilo još građana zbog sumnje na trovanje pićem.

"Javilo se 11 građana koji su navodili sumnju koju bi mogli povezati s ingestijom bezalkoholnog pića, ali nijedan nije zahtijevao ozbiljniju obradu. Ukupno bi to u KBC-u bilo 18 ljudi koji su se javili, nijedan nije hospitaliziran. U prvom danu dvoje bolesnika je imalo blaže crvenilo u usnoj šupljini i jednjaku, ali su otpušteni kući", rekao je on.

Ljekar je za HRT rekao da se u trenutku pojave simptoma treba javiti nadležnom lijekaru ili u Hitnu službu.

"Ne dolazi u obzir povraćanje, nikakav pokušaj neutralizacije kiseline ili lužine. Naime, mi u ovom trenutku ni ne znamo radi li se o kiselini ili lužini, svi toksikološki nalazi su u ovom trenutku negativni", kazao je Krznarić, prenosi Index.hr.

Kod bolesnika s kojima su se susreli, kazao je, nema naznaka težeg oštećenja sluznice.

"U početku to može biti bol u usnoj šupljini, može biti crvenilo, nagon na kašalj, velika proizvodnja sline. Kako se radi o ždrijelu, mjesto gdje se račva dišni put i probavni sustav, može doći do kašlja, ubrzanog disanja, ali to su situacije koje povezujemo s kliničkim događajem", pojasnio je on.

navodi Krznarić.

Naglašava da je najzdravije piti vodu.

"Pića s visokim koncentracijama CO2 ili šećera nikad nisu poželjna za masovnu konzumaciju", dodao je on.

Nutricionistkinja opisala moguće znakove trovanja pićem

Dubravka Marija Kreković, nutricionistkinja i voditeljka odjela za zdravstvenu ispravnost hrane HZJZ-a, opisala je moguće znakove trovanja pićem.

"Prvo što se može primijetiti je drukčiji okus pića koje se konzumira. Može doći do pečenja u usnoj šupljini, a jedan od gorih slučajeva je da dođe do krvarenja sluznice usne šupljine", pojasnila je za HRT.

Napomenula je da još nemaju saznanja o čemu se radi, odnosno šta je izazvalo oboljenja kod hospitalizovanih osoba.

"Tekućina ne mora nužno imati i čudan miris. Kad gledate zdravstvenu ispravnost hrane, ona može biti mikrobiološki onečišćena, ali ne mora imati nikakav specifičan okus ili miris. Kiseline i lužine nemaju neki specifičan miris koji bi mogli odmah prepoznati", kazala je Kreković.

Bočica iz koje je tečnost popio hospitalizovani pacijent iz Rijeke završila je na vještačenju u Centru za forenzična ispitivanja Ivan Vučetić.

HZJZ je u utorak zaprimio na analizu bočice gazirane vode Romerquelle s okusom borovnice i nara koje su bile istog LOT broja. Sanitarna inspekcija uzela je određeni broj uzoraka za drugo mišljenje.

"Radili smo analize na metale, određivali smo pH, za svaki slučaj smo napravili analize ostataka pesticida iako se to obično ne radi. Zbog široke analize nama je trebalo puno vremena. Kod mjerenja pH, ta vrijednost koju smo dobili je u uobičajenom rasponu za takva pića. Donijeli smo zaključak da nema nijednog elementa koji bi upućivao da se moglo dogoditi trovanje iz tog područja", pojasnila je Kreković.