Prodaja preko društvenih mreža je leglo nelegalne trgovine

Prodaja odjeće i obuće, kafe, duvana, lijekova, pesticida, opreme za ribolov preko društvenih mreža su leglo nelegalne trgovine u Srbiji.

Trguje se preko društvenih mreža ili oglasa.

Udio trgovine u sivoj ekonomiji je prošle godine bio 11,5 odsto BDP-a.

Podsjećanja radi siva ekonomija u 2022. godini iznosila je 11,7 odsto BDP što iznosi 6,5 milijardi eura.

Amalija Pavić, zamjenica izvršnog direktora Američke privredne komore, kaže za Bloombeg Adriju da se nelegalna trgovina kao deo sive ekonomije smanjila, ukoliko poredimo sa situacijom od prije desetak godina, što je rezultat bolje zakonske regulative, organizovanog i pojačanog nadzora, ali i promjena navika potrošača (više bezgotovinskih plaćanja).

Ipak sa novim tehnologijama, pojavljuju se i novi kanali prodaje, pa tako i novi načini za nelegalnu trgovinu, kao što je obavljanje nelegalne trgovine (falsifikatima ili bez plaćanja dažbina) preko društvenih mreža, navodi Pavić.

"Za druge oblasti sive ekonomije, kao što su rad ili isplata dijela zarade u gotovini, nemamo pouzdane pokazatelje. Ipak, smanjivanje stope nezaposlenosti kao i trendovi na tržištu rada vjerovatno imaju pozitivan uticaj i u ovom domenu, gdje AmCham članice u posljednjih pet godina smatraju da je nalaženje i zadržavanja kadrova najveći izazov, te se kreiraju posebni ponude za zadržavanje, smanjenje obrta i privlačenje novih kadrova", kaže Pavić.

Ipak, i dalje postoje pritužbe da postoji nelojalna konkurencija sive zone u pojedinim industrijama, prije svega u sektoru pomoćnih usluga, poput fizičko-tehničkog obezbeđenja, ćišćenja i održavanja, ali i u ugostiteljstvu i zdravstvu.

Prema njenim riječima nelegana trgovina po obimu je najzastupljenija svakako u domenu sportske odjeće, obuće i akciznih proizvoda poput rezanog duvana i kafe.

Međutim, nadležni organi pri nadzoru nalaze slučajeve nelegalne trgovine u najrazličitim vrstama robe od kućne hemije, pesticida do ribolovačke opreme.

Na pitanje koliko su efikasne državne institucije u suzbijanju nelegalne trgovine članice AmChama generalno dobro ocjenjuju efikasnost državnih institucija za borbu protiv nelegalne trgovine.

U oblasti kontrole prometa akciznim proizvodima, npr. goriva, duvanskih proizvoda, može se reći da su veoma zadovoljni, u posljednjih godinu dana posebno napretkom koji je postignut u saradnji između nadzornih organa iz regiona koje su dovele do velikih zaplijena duvanskih proizvoda.

"Sa druge strane, lijekovi se prodaju putem interneta, čak i onih koji nisu registrovani za naše tržište, i dalje preko oglasa, posebnih sajtova, od strane subjekata koji nemaju nikakve dozvole za promet lekova, što je nažalost već dugogodišnji problem. U tom domenu, potrebna je snažna podrška inspekcijskim službama da, poput njihovih kolega koje nadgledaju druge vrste robe, podignu svoje kapacitete za efikasan nadzor i uspostave red ne samo na konvencionalnom, već i na online tržištu", kaže Pavić.

U svim domenima zaštite prava intelektualne svojine saradnja države i privrede je ključna, jer je potrebno nadzornim organima pružiti svu neophodnu podršku kako da prepoznaju falsifikate, što često nije jednostavno i zahtijeva česte edukacije u zavisnosti od vrste proizvoda ili usluga.

U Srbiji je prošle godine nadležnost za sprovođenje nadzora nad softverskom piraterijom prešla iz Poreske uprave na tržišnu inspekciju, te je do sada prioritet bio u mapiranju novih procedura, formiranju kapaciteta inspekcije, obuci i prvim rezultatima nadzora.

"Zainteresovanost privrede za uspostavljanje adekvatnih nadzornih procedura je velika, posebno imajući u vidu da korišćenje nelegalnih softvera povlači i velike rizike po informacionu bezbednost korišćenih računara, ali i čitavih računarskih mreža na koje su povezani", kaže Pavić.

Za razliku od situacije koju smo imali prije desetak godina, kada je softverska piraterija značila korišćenje nelicenciranog softvera, danas se piraterija preselila u domen tzv. "protivpravnog podlicenciranja" – tj. korištenje jeftinijih licenci za svrhe koje nisu ugovorima o licenci omogućene, kao i nedozvoljeno otključavanje dodatnih funkcija koje nisu dozvoljene postojećim licencama.

"U takvoj situaciji, znanja nadzornih organa moraju biti na znatno višem nivou, kako bi otkrili prekršioce, a softverske kuće prave i sajtove na kojima se direktno mogu edukovati potrošači".

Pavić kaže da Srbija prednjači u odnosu na zemlje u regionu u pogledu inovativnih pristupa kontrole i suzbijanja nelegalne trgovine.

Na drugoj godišnjoj regionalnoj konferenciji o suzbijanju nelegalne trgovine, na kojoj su učestvovali predstavnici ministarstava i nadzornih organa iz pet zemalja regiona (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija), Srbija se pokazala kao lider u toj oblasti.

Dobra iskustva koja je Srbija podijelila sa regionom, kreću se u domenu markiranja goriva uz primjenu nano-tehnologija, koje se primjenjuje već punu deceniju, preko razvijenih sistema za suzbijanje nelegalne trgovine i zaštite prava intelektualne svojine na internetu, razvoja kapaciteta inspekcija da kontrolišu legalnost softvera, do trenutnih napora na uvođenju sistema e-akciza.

Sljedeći korak na tom putu je uvođenje "Track and Trace" sistema sljedljivosti za duvanske proizvode, po ugledu na EU.

Ovaj sistem sljedljivosti zapravo predstavlja sistem obilježavanja pojedinačnih pakovanja proizvoda, čijim očitavanjem se može pratiti svaki pojedinačni legalno napravljen proizvod od proizvođača do potrošača, obezbjeđujući pouzdan uvid u sirovinski sastav, porijeklo, bezbijednost i kvalitet, kao i lokaciju u transportu.

Na taj način se štite korisnici tih proizvoda od korištenja nebezbednih proizvoda, državni budžeti od manjih prihoda, a legalni proizvođači od nelojalne konkurencije.

Ovakvi sistemi se uvode dobrovoljno, kao industrijski standard ili kao regulatorna obaveza u različitim industrijama, od farmaceutske, prehrambene do mašinske, u logistici, poštanskim uslugama i slično.

"Regulatornim uvođenjem sistema sljedljivosti za akcizne proizvode, želi se omogućiti praćenje svakog pojedinačnog proizvoda, od proizvodnje do potrošnje, da bi se spriječilo krivotvorenje, krijumčarenje proizvoda i izbjegavanje plaćanja poreza. Na taj način, nadzorni organi lakše prate kretanje u okviru lanca snabdijevanja, čime se značajno otežava mogućnost nelegalnim proizvodima da dođu na tržište", kaže Pavić.

Kako uvođenje ovih sistema nije jeftino ni jednostavno, prvi preduslov za uspjeh je dobro poznavanje industrijskih procesa i opsežno planiranje, imajući u vidu da implementacija ovih sistema obično traje godinama.

Drugi preduslov je pažljivo planiranje faza i prelaznih rokova potrebnih industriji da se adekvatno pripremi za primjenu ovog sistema.

Bliska saradnja sa obvezničkom industrijom je neophodna u svim fazama procesa, kako bi se obezbijedilo da troškovi prilagođavanja novom sistemu budu minimalni mogući uz postizanje željenog efekta sljedljivosti.

Konačno, imajući u vidu da je svrha sistema sledljivosti takva da se isti ne zaustavlja na državnoj granici, potrebno je unaprijed razmišljati o usklađenosti sa EU digitalnim sistemom i njihovim rešenjima, tim prije što iz njihovih iskustava u implementaciji takođe možemo puno toga da naučimo.

Prema posljednjem istraživanju Naleda siva ekonomija je u padu.

Percepcija obima sive ekonomije pokazuje da je siva ekonomija u formalno registrovanoj privredi, opala na 11,7 odsto BDP-a u 2022, odnosno za oko tri procentna poena u odnosu na 2017. i za oko 10 procentnih poena u odnosu na 2012.

Na trend pada ukazuju i drugi indikatori kao što je broj neformalno zaposlenih na tržištu rada, koji je smanjen za oko 200.000, sa 579.000 na oko 375.000.

U istom periodu, poreski prihodi su povećani za osam milijardi eura i dostigli su čak 20,6 milijardi, odnosno 38,6 odsto BDP-a.

Rezultati studije "Uticaj razvoja bezgotovinskih plaćanja na sivu ekonomiju i javne finansije u Srbiji" pokazuju da je povećanje vrijednosti POS transakcija za jedan posto povezano sa smanjenjem sive ekonomije za 0,041 odsto, dok je povećanje odnosa vrijednosti POS transakcija prema transakcijama na bankomatima za jedan posto povezano sa smanjenjem sive ekonomije za 0,037 odsto.

Oko šest do sedam godina bilo bi potrebno Srbiji da dostigne zemlje CIE po nivou bezgotovinske ekonomije.

Procjena obima neobuhvaćene ekonomije koja se odnosi mahom na ilegalne, podzemne, neformalne aktivnosti, pokazuje da je ovaj agregat pao sa oko 8,3 odsto 2017. na 5,9 odsto u 2021.

Ovi indikatori se podudaraju i sa podacima zvanične statistike, gdje je u istom periodu primjećen značajan rast poreskih prihoda, kao i značajan pad neformalno registrovanih radnika.