Zašto Hrvatska ima 200.000 praznih stanova

Promet nekretninama usporava, vlasnici korištenih nekretnina imaju nerealno velika očekivanja, a državna stambena politika, iako je u državi 200.000 praznih stanova, još nije dovršena jer nedostaju podaci iz popisa stanovništva, rečeno je na Forumu poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske komore.

Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama Dubravko Ranilović kaže da promet nekretninama usporava te da dolazi do promjene trendova.

Usporavanje znači pad broja transakcija. Poređenja radi, u prvom polugodištu ove godine u odnosu na prvo polugodište lani pad prometa iznosi devet odsto, naveo je Ranilović, dodavši kako pad nije jednak u svim županijama.

Naglasio je i da cijene nekretnina i dalje rastu, ali po nižoj stopi nego što su rasle ranije. Kazao je da se rast cijena nekretnina usporava u odnosu na lani kada je taj rast bio dvocifren.

Istakao je da cijene koje su iskazane u oglasima i tražene cijene nisu ujedno i realizovane cijene, koje su bitno manje.

Prema njegovim riječima,  treba gledati realizovane, a ne tražene cijene, a razlika između njih u prosjeku iznosi oko 15 odsto. Ranilović smatra da se dizanje kamatnih stopa u zemljama EU odrazilo i na hrvatsko tržište. Tvrdi i da je tržište u Hrvatskoj polarizovano, ali da i dalje postoji veliki interes kupaca za novogradnjom. Isto tako, rekao je i da se smanjio interes stranaca za kupovinom nekretnina u Hrvatskoj, navodi Hina, prenosi Index.hr.

Savjetnik predsjednika HGK za trgovinu Josip Zaher rekao je da se u Hrvatskoj, unazad dvije-tri godine, puno gradilo - i infrastrukturnih i stambenih nekretnina.

Pojasnio je da je krajem prošle godine, pod pritiskom zamjene kune u evro, došlo do viška kuna, koje su mnogi pokušali investirati u nekretnine.

"Danas je na sceni sasvim obrnuta situacija, banke su počele pod pritiskom središnjih banaka, i hrvatske i EU, dizati kamatne stope i dolazi do pada interesa budući da nekretnine više nisu toliko pogodne kao investicijski kapital", naglasio je Zaher.

Dodao je da cijene kapitala rastu te da je Hrvatska otvorila neke druge kanale gdje je moguće ulagati viškove novca poput obveznica.

"Zbog nestašice dobrih novih nekretnina u gradu Zagrebu i jadranskoj Hrvatskoj nekretnine i dalje drže cijenu. No, događa se usporavanje i volumena i cijena. Vjerujemo da će u budućnosti gradnja u gradovima biti potentna i da će u zadovoljiti tržište", zaključio je Zaher.

Govoreći o stambenoj politici Republike Hrvatske, državni sekretar u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir istakao je da je  stambena politika države trebala biti napravljena puno ranije, ali i da je sada sazrelo vrijeme da se donese odluka i  da se krene u taj posao.

"Već mjesecima radimo na tom projektu, dosta smo podataka sakupili, dosta ideja. Stambena politika je jedinstveni strateški akt i on ima nekoliko svojih mjera kojima se kroji stambena politika svake države. To su četiri osnovne mjere, jedna je porezna politika, dugo je financijska, treće je zemljišna i četvrta je ekološko-energetska", naglasio je on.

Naveo je i da se još uvijek ne zna koje će mjere biti dominantne, odnosno zastupljene. "Primjerice, porezi mogu biti represivni ili poticajni, sve to trebamo isprogramirati i predložiti vladi, a na njoj je da odluči", kazao je Uhlir. 

U Hrvatskoj je oko 200.000 praznih stanova, istakao je, dodavši da je to podatak "od kojeg se ne možemo sakriti".

"S tim se nešto mora napraviti", smatra Uhlir.

Objasnio je da se stavljanje u funkciju tih nekretnina može napraviti ili na poticajan način, kao što to rade Austrijanci, da se ponude povoljni zajmovi onima koji žele urediti tu svoju stambenu nekretninu i plasirati je na tržište i osloboditi ih pri tome nekih poreza, ali i represivan - putem poreza na nekretnine.

Rekao je i da se stambena politika države ne može završiti, jer njegovo ministarstvo i sve institucije kojima to treba još uvijek nemaju sve rezultate obrade popisa stanovništva iz 2021. godine.

Predsjednica Strukovne grupe posrednika u prometu nekretnina Komore Zagreb pri HGK Lana Mihaljinac Knežević smatra da je inflacija osiromašila građane, ali i da su vlasnici korištenih nekretnina u zadnjih par godina jako podigli očekivanja.

Vezano za strance koji nekretnine kupuju u Hrvatskoj, rekla je da je najviše Nijemaca. Ne očekuje preveliki pad cijena nekretnina, a od vlasnika korištenih stambenih nekretnina očekuje da revidiraju svoja očekivanja.