Činjenica je da je kretanje cijena gasa i nafte teško predvidjeti.
Teško ih je predvidjeti zbog teškog predviđanja događaja u geopolitici koji su ključni faktor u kreiranju cijena sirovina.
Toga smo bili svjedoci kroz istoriju, a naročito u posljednje dvije godine nakon rata u Ukrajini i Gazi, piše BloombergAdria.
Upravo će geopolitička dešavanja, prije svega daljnji razvoj događaja u Ukrajini i na Bliskom istoku, diktirati cijene sirovina i tokom 2024. godine, kažu energetski stručnjaci za Bloomberg Adriju.
Ukazuju na to da uprkos želji velikih sila da se što prije pređe s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije, kako bi se smanjila emisija ugljen-dioksida, gas i nafta još uvijek imaju ključnu ulogu.
To znači da era fosilnih goriva ne samo da nije gotova, već ova goriva i dalje oblikuju globalnu ekonomiju i ostaju u centru mješavine geopolitičkih, ekonomskih i ekoloških faktora.
Na kretanje cijena gasa i nafte tokom 2024. godine uticaće i niz drugih faktora.
Na primjer, oporavak globalne privrede koji bi mogao da dovede do povećanja potražnje za gasom i naftom, zatim daljnja politika OPEC+ grupe o smanjenju proizvodnje nafte i da li će se njene članice zaista pridržavati te politike. SAD očekuju izbori, a američki glasači odluku o glasu donose, između ostalog, i prateći nivo kretanja maloprodajne cijene goriva, te će se SAD svim silama truditi da obuzda cijene sirove nafte, što je nasuprot interesu OPEC+.
A kada je riječ o kretanju cijena gasa i nafte, pogledi energetskih stručnjaka koje je Bloomberg Adria kontaktirala su različiti.
Tržište gasa i faktori koji bi mogli da utiču na kretanje cijena
Cijena gasa na holandskoj TTF berzi na početku 2023. godine iznosila je oko 85 eura po megavat-satu.
Iz mjeseca u mjesec cijena ovog energenta je padala i kraj godine završiće na oko 35 eura po megavat-satu.
Riječ je o drastičnom padu, a pad je još veći ukoliko se uporedi s rekordnim cijenama iz sredine 2022. godine, kada je vrijednost gasa dostigla više od 300 eura po megavat-satu.
Evropa je ove godine uspjela da zadovolji svoje potrebe za gasom nakon što je ostala bez značajnih količina ruskog gasa.
Evropi su u tom važnom zadatku pomogli prošlogodišnja blaga zima, ovogodišnja blaga jesen, mjere štednje, smanjena industrijska proizvodnja i povećan uvoz LNG-a.
A šta energetski stručnjaci predviđaju za tržište gasa tokom sljedeće godine?
Energetski stručnjak iz Srbije Miloš Zdravković ocjenjuje da će cijene gasa na svjetskom tržištu sljedeće godine rasti, naročito u Evropi, za koju kaže da je činjenica da se ne može odvojiti od ovog energenta.
Na rast cijena, kako je objasnio, uticat će povećana tražnja za gasom, prije svega iz Kine i Indije.
Zdravković je ukazao na to da je Evropa nekada bila najveći potrošač energije u svijetu, a da je sada pretiču Kina i Indija, jer se njihove privrede sve više razvijaju.
"Zbog toga će Evropa morati da se bori na tržištu ne samo za gas, već i za naftu, uranijum i sve ostale sirovine", rekao je Zdravković za Bloomberg Adriju.
Drugi razlog zbog kojeg bi cijene gasa u Evropi sljedeće godine mogle biti veće jeste povećan uvoz tečnog naftnog gasa (LNG), koji je skuplji od prirodnog gasa koji je Evropa decenijama dobijala kroz gasovode.
Zdravković je rekao da je LNG gas 2,4 puta skuplji od prirodnog gasa, a možda i više.
Istakao je da se Evropa oprostila od jeftinog gasa onog trenutka kada je prestala da sklapa dugoročne ugovore o nabavci gasa koje je imala s Rusijom.
Energetski stručnjak s Rudarsko-naftno-geološkog fakulteta u Zagrebu Igor Dekanić pak smatra da, ako se rat u Ukrajini nastavi sadašnjim intenzitetom, a sukob na Bliskom istoku ne preraste u širi konflikt, tržište gasa i nafte bi moglo u 2024. da nastavi da se kreće u sadašnjim okvirima, uz dalje okretanje ruskog izvoza gasa i nafte ka Aziji, odnosno Kini i Indiji, i Južnoj Americi.
Istakao je i da politika fosilnih goriva i dalje pobjeđuje politiku zelene tranzicije.
S tim je saglasan i Davor Štern, energetski konsultant i bivši predsjednik nadzornog odbora Ine, koji vjeruje da je nedavna klimatska konferencija COP28 ponovo ulila povjerenje u sektor fosilnih goriva.
"Era fosilnih goriva nije završena, a obnovljeno povjerenje u ovaj sektor je evidentno u svjetlu samita COP28. Postoji kontinuirano interesovanje za ulaganje u sektor fosilnih goriva.", rekao je.
Davor Štern, energetski konsultant
Ekonomista i predavač na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani Jože Damijan smatra da se u narednoj godini može očekivati daljnji pad cijena gasa i nafte, sve dok ne bude bilo, kako kaže, velikih geopolitičkih komplikacija.
Prema njegovim riječima, razlog za to je manja svjetska tražnja za energentima kao posljedica usporavanja privrednog rasta ili čak stagnacije u razvijenim zemljama. Istovremeno, dodaje da je glavni faktor pada cijena restriktivna monetarna politika najvećih banaka.
Govoreći o gasnoj situaciji u Evropi i mogućim novim šokovima, finansijski analitičar i finansijski direktor ACEX-a u Sloveniji Tilen Šarlah napominje da, kako je grijna sezona tek u početnoj fazi, još nije sasvim jasno koliko će gasa Evropa trošiti do ljeta 2024.
Na osnovu promjena u skladištu u posljednjih deset godina, on predviđa da će zalihe na kraju zime 2023/24. iznositi oko 600 TWh, odnosno oko 50 odsto.
"Što znači da nema zabrinutosti za bilo kakav energetski šok u Evropi". To je i njegov razlog da ne očekuje veće oscilacije cijena naviše. "Bar ne onoliko koliko smo smo im bili svjedoci prošle godine.", kaže.
Kada je riječ o gasnom tržištu u regionu, stručnjak za gas Almir Bačarević iz Bosne i Hercegovine kaže da prijetnja od bugarskog poreza na ruski gas i dalje postoji.
"U slučaju da ovaj porez bude uključen u cijenu ruskog gasa, očekuje se povećanje cijene gasa, po ovom osnovu, od približno 20 odsto", kaže.
Dodaje da je pored ovog mogućeg poskupljenja, moguće očekivati i povećanje cijene ruskog gasa od prvog januara u BiH, zbog rasta cijena nafte posljednjih mjeseci.
"Naftna formula i dalje važi i po ovom osnovu može se očekivati rast ruske cijene od pet do deset odsto", ističe Bačarević.
Nakon ovog povećanja cijena, kako je naveo, trebalo bi očekivati da cijena bude stabilnija, osim ako ne dođe do dramatičnih oscilacija cijena nafte.
Analitički tim BBA u svom energetskom izvještaju naveo je da očekuje da će se cijena gasa kretati oko 50 eura po megavat-satu, s tendencijom daljnjeg pada zbog popunjenosti kapaciteta u evropskim zemljama, što će najviše zavisiti od toga kakva će biti zima.
Ukazali su i na moguće izazove u slučaju proširenja konflikta na Bliskom istoku i zatvaranja ključnih prolaza za transport LNG-a i nafte.
Tržište nafte i faktori koji bi mogli da utiču na kretanje cijena
Cijena nafte na svjetskom tržištu, nakon što je krajem septembra dostigla rekordne vrijednosti, tokom oktobra, novembra i početkom decembra bila je u konstantnom padu.
Sredinom decembra nafta je počela ponovo da raste, manjim dijelom zbog signala Federalnih rezervi o završetku kampanje podizanja kamatnih stopa, većim dijelom zbog zastoja transporta nafte u Crvenom moru zbog napada jemenske pobunjeničke grupe Huti na tankere i brodove.
Predsjednik T-Group Holdinga Aleksandar Kovačević ukazuje na to da će sljedeće godine cijene nafte zavisiti od jedne vrste borbe između SAD-a i članice grupe OPEC+.
Kako je objasnio, jedan od osnovnih kriterijuma opredjeljivanja američkih birača jeste maloprodajna cijena goriva i stoga se mogu očekivati napori trenutne američke administracije da obuzda rast cijena nafte.
Pad cijena nafte je nasuprot planu OPEC+ grupe.
"Samim tim imamo dva suprotno djelujuća faktora, pa ne bismo trebali da imamo nagle promjene ni u jednom pravcu kretanja cijene sirove nafte. Trenutnoj američkoj administraciji će relativno lako poći za rukom da se obuzda jak rast, jer skoro pa apsolutno kontrolišu globalni informacioni prostor", rekao je Kovačević za Bloomberg Adriju.
Kao glavne faktore koji bi mogli da utiču na rast cijene nafte iduće godine, Kovačević navodi moguću restriktivniju primjenu ograničenja cijene ruske nafte koju su uvele zemlje G7, zatim moguće uvođenje sankcija SAD-a protiv Irana, slabiji dolar i inflaciju nižu od očekivane u SAD-u i evrozoni.
Faktori koji bi mogli da utiču na pad cijene nafte tokom iduće godine su, kako je naveo Kovačević, eventualno nepoštovanje dogovorenih kvota o smanjenju proizvodnje među članicama OPEC+ grupe, nastavak povećanja proizvodnje nafte u SAD-u, mogućnost slabljenja tražnje u OECD zemljama od očekivane usljed usporavanja ekonomije.
Štern vidi potencijalnu eskalaciju sukoba na Bliskom istoku kao mogući katalizator promjena i rasta cijena nafte.
"U kontekstu sukoba u Gazi, ako se situacija ograniči na Izrael, Gazu i Hamas, ne očekuje se značajan uticaj na cijene nafte. Iako se spekulisalo o mogućem povećanju cijena, to se nije ostvarilo. Trenutno industrijska proizvodnja u Evropi još nije na prethodnom nivou, što takođe ne ukazuje na promjene cijena, ali može doći do povećanja cijena ukoliko dođe do eskalacije sukoba na Bliskom istoku, posebno ako su Iran i Irak direktno uključeni u ovaj sukob. To su zemlje koje proizvode dosta nafte, a ako dođe do eskalacije sukoba, mogla bi da poraste i cijena. Ipak, nadamo se da do takvog razvoja situacije neće doći", zaključio je Štern.
