Rekordan rast troška plaća u Hrvatskoj, među najvećima u EU

Radnici u Hrvatskoj su jedni od najjeftinijih u EU. Trošak plaće za sat rada je 2022. iznosio samo 10.4 eura, daleko manje od prosjeka EU koji je iznosio 22.9 eura, tek trećinu troška plaće po satu rada u Njemačkoj, Nizozemskoj i Irskoj. Samo u Poljskoj, Latviji, Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj je jeftinije.

Ali prema najnovijim podacima trošak plaće po satu rada u Hrvatskoj snažno raste, po jednoj od najvećih stopa u EU.

To je definitivno dobra vijest za sve jer je u skladu s podatkom da Hrvatska ostvaruje jednu od najvećih stopa rasta gospodarstva u EU. To znači i da je Hrvatska počela sustizati razvijene države EU ne samo po BDP-u nego i prema stvarima koje su ljudima puno bliže, kao što su plaće. 

Struktura rasta prema djelatnostima skriva jednu pozitivnu i jednu negativnu pojavu.

Rast troška plaća po satu rada u prerađivačkoj industriji je veći nego u većini ostalih djelatnosti, ali najviše rastu plaće u djelatnostima povezanima s javnim sektorom. I to prije najavljenog velikog rasta plaća u javnom sektoru ove godine. 

Trošak plaća po satu rada u Hrvatskoj raste puno brže nego u ostatku EU

Najnoviji podaci za zadnja tri mjeseca 2023. pokazuju da je na godišnjoj razini, tj. u odnosu na zadnja tri mjeseca 2022. trošak plaće po satu rada narastao za 16 posto u Hrvatskoj. To je jedan od najboljih podataka u EU, gori samo od Rumunjske (16.9 posto) i Mađarske (16.3 posto). 

Indeks troškova rada, kojim se računa rast, pokazuje rast troškova rada po satu koje imaju poslodavci, u nominalnim vrijednostima, odnosno bez prilagođavanja za kretanje cijena. Izračunava se dijeljenjem cijene rada u nacionalnoj valuti s brojem odrađenih sati. 

Stoga treba naglasiti da se isključivo radi o brojčanom rastu plaće, nema nikakve veze s rastom cijena i ne korigira se za njega. Ostali troškovi rada koji se ne odnose na plaće nisu uključeni. 

Najmanji rast je zabilježen u Italiji (pad od 0.1 posto), Danskoj (1.9 posto), Njemačkoj (2.2 posto), Francuskoj (2.7 posto) i Irskoj (2.5 posto). Osim već spomenute susjedne Mađarske, snažan rast su imale susjedna Slovenija (12.5 posto) i Srbija (12.4 posto). 

Izvor: EUROSTAT

Najveći rast u djelatnostima povezanima s javnim sektorom, argument vlade i sindikata kojim se brani novo najavljeno povećanje plaća ove godine je laž

Gledano prema sektorima, u Hrvatskoj je najviše rastao trošak plaće sata rada u "Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi" (20.6 posto), "Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje" (19.2 posto), "Prerađivačka industrija" (17.9 posto) i "Građevinarstvo" (17.4 posto). 

S obzirom na to da ista porezna pravila vrijede u svim djelatnostima, visoki rast troška plaće sata rada u prerađivačkoj industriji je dobar signal jer znači da poslovi u tom sektoru postaju konkurentniji, a time će privući više radnika.

U tom sektoru radi najviše radnika među svim djelatnostima (da, više nego u trgovini na veliko i malo) i pokazatelj je snage industrije u Hrvatskoj, nasuprot "Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane" koje su pokazatelj snage turizma. 

Ali prva dva mjesta se odnose na javni sektor, zdravstvo i javnu upravu. Rast troška plaće sata rada u njima je zamjetno veći nego u ostalim djelatnostima i to demistificira tvrdnju sindikata i vlade o tome kako je rast plaća u javnom sektoru koji je najavljen ove godine bio potreban da bi one sustigle rast plaća u privatnom sektoru.

Podaci o rastu troška plaće sata rada sugeriraju da je to obična laž. 

Najmanji rast je u djelatnostima "Opskrba el. energijom, plinom, parom i klimatizacijom" (7.4 posto), "Informacije i komunikacije" (8.9 posto) te "Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja " (11.1 posto). 

Izvor: EUROSTAT

Rast je realan, ali u dugom roku se Hrvatska mora korjenito mijenjati

Podaci nisu iznenađujući, u skladu su s podacima o kretanju BDP-a. S obzirom na to, rast troška plaće sata rada i općenito plaća je održiv te nema straha od gubitka konkurentnosti zbog prevelikih plaća u odnosu na slične države. 

To ne znači da u dugom roku strukturni problemi Hrvatske neće biti problem i uteg daljnjem rastu plaća.

Efikasnost javnog sektora se zadnjih godina nije povećala, korumpirano pravosuđe je jedno od najgorih u EU, mirovinski sustav ne bi mogao postojati bez novaca iz državnog proračuna, omjer radnika i umirovljenika je još uvijek jako loš.

Dodatno, Hrvatska još uvijek ima puno manji udio visokotehnoloških kompanija koje ostvaruju visoku dodatnu vrijednost, a rast plaća je dugoročno određen produktivnošću gospodarstva. Izvoz proizvoda, a time i uvoz, još uvijek je premali po stanovniku.

Hrvatska kao mala ekonomija, koja je duboko integrirana u tržište EU, mora puno više izvoziti (i uvoziti) nego što je to povijesno činila. Tek onda će rast plaća na dugi rok biti održiv.