Direktiva Evropske unije: Sa ženama u upravnim odborima do većeg BDP-a

Direktiva Evropske unije (EU) o ženama u upravnim odborima (UO), koja se odnosi na povećanje rodne ravnoteže, primjenjuje se od novembra 2022. godine.

U Evropskoj uniji, u 2021. godini, žene su činile samo 30,6 odsto članova odbora najvećih kompanija na berzi u EU, sa značajnim razlikama između država članica, od 45,3 odsto u Francuskoj do 8,5 odsto na Kipru.

Čak i s povećanjem zastupljenosti žena u upravnim odborima, 2022. godine manje od 10 odsto najvećih kotiranih kompanija u državama članicama imalo je predsjednicu odbora direktora ili ženu izvršnog direktora, piše Bloomberg Adria.

Direktiva 2022/2381

Radi poboljšanja položaja žena, EU 2022. godine donosi Direktivu 2022/2381 kojom se propisuju kvote za žene u odborima kompanijama koje se kotiraju na berzi, s ciljem promovisanja veće participacije žena na najvišim nivoima upravljanja kompanijama. Direktiva se primjenjuje samo na javna akcionarska društva.

Ova Direktiva se ne primjenjuje na mikro, mala i srednja privredna društva.

Države članice EU prema ovoj Direktivi imaju obavezu da obezbijede da javna AD, koja su registrovana na njihovoj teritoriji, ostvare bilo koji od naredna dva cilja do 30. juna 2026. godine:

1. Najmanje 40 odsto žena na direktorskim pozicijama bez izvršnih ovlašćenja i

2. Najmanje 33 odsto žena na svim direktorskim pozicijama (sa i bez izvršnih ovlašćenja).

Primjena Direktive

Nevena Dičić Kostić iz organizacije Women on Boards Adria (WOBA) u razgovoru za Bloomberg Adriju kaže da je nekoliko zemalja članica EU već preduzelo aktivne mjere u promociji rodne raznolikosti u korporativnim odborima.

"Norveška je pionir u ovom području, sprovodeći zakon iz 2003. godine. Ovakav postupak Norveške zaslužan je ne samo za povećanje zastupljenosti žena na pozicijama korporativnog rukovodstva, nego i za unapređivanje donošenja odluka u odboru i korporativnog upravljanja. Francuska, Švedska i Velika Britanija takođe su preduzele korake kroz zakonodavne ili nezakonodavne pristupe", ističe Dičić Kostić.

Što se tiče Francuske, kompanije kao što je L'Oréal ne samo da ispunjavaju, već prekoračuju zahtjeve Direktive, što je doprinijelo njihovoj globalnoj reputaciji progresivnog korporativnog upravljanja.

Mnoge britanske kompanije napravile su značajne korake ka tim ciljevima, često navodeći da njihovi uravnoteženi rukovodeći timovi imaju značajan pozitivan rezultat na poslovne performanse i korporativnu kulturu. Jedna od njih je Diageo, u kojoj su žene činile više od 40 odsto članova odbora, ili GlaxoSmithKline (GSK), gdje navode da je njihova raznovrsna i inkluzivna radna snaga bila ključna za inovacije, posebno u razvoju novih lijekova i zdravstvenih rješenja, navode u WOBA-i.

Nevena Dičić Kostić (Bloomberg Adria)

Gdje su zemlje Adria regiona po pitanju zastupljenosti žena u UO

Hrvatska i Slovenija, kao članice EU, imaju obavezu da se usaglase s EU Direktivom, odnosno da obezbijede adekvatan broj žena u UO kompanija.

"Kosovo je već uvelo kvote za žene u odborima direktora, ali implementacija, odnosno sankcija u slučaju da se kompanije ne usaglase s ovim propisom, izostaje. Crna Gora je pripremila nacrt izmjena i dopuna Zakona o privrednim društvima, ali on još uvijek nije predstavljen skupštini. U Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini i Srbiji ima promjena po ovom pitanju, ali ne i formalnih prijedloga", navodi Dičić Kostić.

Što se tiče BiH, prema istraživanju iz 2021. godine o zastupljenosti i angažmanu žena na liderskim pozicijama u javnim preduzećima u vlasništvu FBiH, procenat kompanija gdje u upravi nema žena je 40,5 odsto. Žene su generalne direktorice u samo 12 odsto od ukupnog broja javnih preduzeća.

Za Republiku Srpsku, nedavno je direktor Berze Milan Božić kazao da su na oko 10 odsto direktorskih pozicija žene, u kompanijama koje kotiraju na toj berzi.

Podaci Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE) pokazuju da je u Srbiji samo 18,2 odsto žena u upravnim odborima velikih kompanija, što je ispod evropskog prosjeka, dok su, prema podacima Agencije za privredne registre te zemlje iz 2022. godine, samo jedna četvrtina svih vlasnika preduzeća žene, a isti procenat žena nalazi se i među direktorima.

Svaki četvrti član upravnog odbora bila je žena.

Procenat žena na pozicijama u odborima u Sjevernoj Makedoniji je 22 odsto, dok je u Crnoj Gori taj procenat malo veći i iznosi 22,9 odsto. 

Prema istraživanju Unije poslodavaca Crne Gore, u velikim preduzećima u 2017. godini na poziciji CEO ima 4,4 odsto žena, u top menadžmentu učešće žena iznosi 45,3 odsto, na višem nivou menadžmenta žena ima 42,3 odsto, na srednjem 48,3 odsto, a na nižim nivoima 38,91 odsto.

U regiji je zastupljenost žena u odborima u prosjeku oko 20 odsto, što je u suštini prosjek EU, a Dičić Kostić kao zanimljivo ističe da su procenti najmanji u članicama EU: Hrvatskoj i Sloveniji.

"Kvote su ključne, takve su se pokazale i u politici i potpuno su promijenile ulogu žena u politici. Pandemija virusa korona je jako doprinijela tome da se žene shvate ozbiljno jer se fleksibilnost rada, koju su muškarci i generalno korporativni svijet osuđivali, pokazala kao nikakva prepreka odličnom funkcionisanju kompanija", kaže. 

Dičić Kostić poručuje da je vrijeme da Vlade država Zapadnog Balkana preuzmu hrabriji pristup u pitanju zastupljenosti žena u upravljačkim strukturama. Treba da se osnaži zakonodavstvo koje će obavezati kompanije na uključivanje žena u upravljačke strukture, uz propisivanje konkretnih kvota i sankcija za nepoštovanje.

"Navedeno nije samo pitanje pravde, već i ključni korak ka izgradnji efikasnijeg i prosperitetnijeg društva, koje iskorištava puni potencijal svih svojih građana", naglašava.

Više žena, veći BDP

Žene čine više od 80 odsto potrošačkih odluka vezanih za kupovnu moć, pa se uključivanje žena u upravljačke strukture opravdava ne samo s aspekta jednakosti spolova, već i s aspekta pravilnog razumijevanja potreba ključne ciljne grupe potrošača.

"Integracija Direktive o ženama u upravnim odborima u nacionalne politike i prakse može biti ključna za unapređenje poslovanja, ekonomskog rasta i društvenog napretka", smatraju u WOBA-i.

Prema istraživanjima, navode u ovoj organizaciji, jednakost spolova ima snažan pozitivan uticaj na bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku. Do 2050. godine, poboljšanje rodne ravnopravnosti moglo bi dovesti do povećanja BDP-a EU za 6,1 do 9,6 odsto, što je iznos od 1,95 na 3,15 triliona eura.

Smanjenje rodnog jaza u radnoj snazi moglo bi čak povećati BDP za do 35 odsto u zemljama s najvišim nivoom rodne nejednakosti.

Šta još WOBA radi

U WOBA-i izdvajaju dva ključna cilja na koja su bazirani, a to su da se osnaže same žene, da shvate koliko su sposobne i da prepoznaju da one imaju većinu vještina potrebnih za upravljanje.

"Žene su jako konzervativne kada tumače gdje su one sa svojim vještinama i izuzetno su stroge prema sebi. Mi se nadamo da ćemo kroz mentorstva, kroz obuke i razne druge edukacije pokazati da su spremne da se nađu na kojoj god poziciji požele", kaže Dičić Kostić.

Drugi oblik djelovanja WOBA-e je malo širi, a to je mijenjanje društvene percepcije uloge žena, šta je uloga žena u društvu i legislativne promjene, odnosno da svi donosioci odluka shvate da žene treba da budu podjednako zastupljene na svim rukovodećim pozicijama.

Zainteresovane žene mogu postati članice WOBA individualno, ako to prepoznaju kao korisno, ili kroz saradnju ove organizacije s njihovim kompanijama.

"Vrlo smo otvoreni da sarađujemo i da čujemo ideje koje su potrebe žena, jer ako nastavimo ovim tempom jednakost bismo postigli za 131 godinu, a to je jako sporo. Moramo puno brže da radimo", poručuju u WOBA-i.