Zbog trenda rasta temperatura svake sezone: Bliži se kraj ljetovanja na Mediteranu?

Britanski "The Telegraph" upozorio je na to da svi znakovi upućuju na to da će do kraja ovoga stoljeća popularnost Mediterana kao odredišta za ljetni odmor drastično pasti - i to zbog nesnosnih vrućina. Navode da će u avgustu pomenuti dio Evrope biti kao Dubai.

Negativni trendovi već su vidljivi. Grčka je, primjerice, u posljednje dvije sedmice zabilježila najraniji toplinski val, u dijelovima Katalonije tokom Uskrsa na snazi je bila redukcija vode zbog rekordne suše, a na Siciliji, gdje je 2021. godine živa u termometru dosegla rekordnih 48,8 stupnjeva Celzijevih, ovih dana pojedini B&B (bed and breakfast) objekti morali su odbijati goste zbog nestašice vode.

Neki tvrde da je Evropa uvijek doživljavala sezonske toplinske valove, ali oni nikad nisu bili ovako intenzivni i česti.

Prema Copernicus Climate Change Serviceu (C3S), deset najtoplijih godina zabilježeno je od 2000. Lani su temperature u cijeloj Evropi bile jedan stepen iznad prosjeka i za dva stepena premašile su predindustrijski nivo.

Peter Stott, bivši voditelj Met Officea za praćenje klime, predviđa da će temperature u Evropi uskoro preći prag od 50 stepeni.

"To će se prvo desiti na područjima koja su najbliža Mediteranu jer je ondje utjecaj vrućeg zraka iz Sjeverne Afrike najjači", upozorio je.

Rosi Mammt, doktorandica i stručnjakinja za meteorologiju na Sveučilištu Reading, kaže kako bi ovo ljeto moglo donijeti još rekordnih temperatura.

A s njihovim rastom, najugroženija će biti južna Europa.

Stopa smrtnosti povezana s vrućinom na Starom kontinentu porasla je za 30 posto, a dulja, toplija i sušna ljeta uzrokuju suše, koja zauzvrat utječe na poljoprivredu i proizvodnju hrane, oštećuju infrastrukturu i uništavaju staništa. Sredozemno more zagrijava se brže od globalnog prosjeka, a predviđa se da će do 2100. godine porasti i do jednog metra.

Imajući na umu sve navedeno, turističke destinacije na Mediteranu itekako imaju razloga za brigu. Jer njihova privreda uveliko se oslanja na turizam, koji čini više od 19,6 posto BDP-a u Hrvatskoj, 18 posto BDP-a u Grčkoj, 12 posto u Španiji i 10,5 posto u Italiji.

Radek Novak iz agencije Intrepid Travel kaže kako više ne organiziraju planinarska putovanja u Španiji i Portugalu tokom najtoplijih mjeseci (juli i avgust).

"Ali dodali smo više izleta izvan sezone, u aprilu i oktobru, kako bismo ljudima olakšali izbjegavanje ekstremnih temperatura. Također smo dodali zimska putovanja u zemlje poput Grčke i Hrvatske", rekao je.

Turizam će se u budućnosti sve više okretati prema hladnijem sjeveru.