KONTROLING: Tehnologija pomaže, ali čovjek odlučuje

Inteligencija je sposobnost da se mijenjamo i stječemo novo znanje – upravo tom mišlju započela je svoje izlaganje Jasmina Očko, konzultantica za kontroling u tvrtki Kontroling Kognosko, naglasivši da budućnost upravljanja ne ovisi samo o tehnologiji nego i o tome kako se njome koristimo i koliko uspješno pretvaramo inovacije u konkretnu prednost.

Kako je istaknula, pred nama je vrijeme puno uzbuđenja, ali i ograničenja, u kojem umjetna inteligencija postaje stvarna i neposredna pomoć – pod uvjetom da je prihvatimo bez otpora prema promjenama. Tako je počela 13. konferencija o kontrolingu, koja je u zagrebačkom hotelu Westin okupila tristo sudionika.

Organizirali su je Kontroling Kognosko i poslovni tjednik Lider uz pokroviteljstvo međunarodne udruge kontrolera ICV.

Prema riječima Jasmine Očko, kontroling očekuje zanimljiva budućnost snažne automatizacije i uređenih procesa, automatiziranih izvještaja te kvalitetnih AI prognoza. Međutim, istaknula je da prije svega moramo razumjeti kako umjetna inteligencija 'razmišlja' da bismo je mogli u cijelosti iskoristiti i pravilno primijeniti u praksi.

"Odluke se ne donose samo na temelju brojeva. Razumijevanje podataka i hrabrost za donošenje odluka i dalje je na nama", rekla je Očko.

Umjetna inteligencija mijenja kontroling, olakšava odlučivanje, ali ključ je i dalje u čovjeku, tj. u sinergiji između čovjeka i stroja.

"AI donosi mnogo prednosti koje čovjek sâm ne može dostići, ali praktično znanje i iskustvo jamče dobru odluku", rekla je Očko pa dodala da je ključno da se ne makne pogled s kritičkog razmišljanja i da se ne prestanu postavljati prava pitanja.

Nositelj inteligentnog upravljanja povezanost je tehnologije i čovjeka, zaključila je Očko uvodno predavanje. Nakon toga konferenciju je službeno otvorio osnivač i CEO Strategic Management Consultinga Viktor Mendel predavanjem na temu 'Finance & Controlling Target Operating Model (TOM)', odnosno ciljanih operativnih modela za financije i kontroling. Istaknuo je da je TOM budući nacrt financijske funkcije te ga je usporedio s kipom čija je stražnja strana jednako važna kao i prednja. Naglasak je, napomenuo je, na onome što se ne vidi: procesima, kulturi, podacima i ulogama ljudi koji odlučuju hoće li organizacija biti remek- djelo ili samo kartonski izrezak. Takav mentalni sklop treba ugraditi u organizaciju.

Podaci su temelj poslovanja

"To je početak izvrsnosti. Svi poznajemo poduzeća s dobrom kvalitetom podataka, ali ako se u pozadini ništa ne događa, onda je to potpuno bezvrijedno. Možda nitko izvana to neće znati i vidjeti, ali vi morate znati što se događa u pozadini. Većina organizacija ima lijepu vanjštinu, no bez stvarnog učinka ona ne znači mnogo", rekao je Mendel. U svijetu u kojem umjetna inteligencija može sastavljati izvještaje u nekoliko sekundi najveći izazov više nije količina podataka, nego sposobnost da ih ljudi ispravno razumiju i prepoznaju u čemu tehnologija griješi. Ta poruka dominirala je predavanjem dr. Tomasza M. Zielińskog, koji je istaknuo da će 'kontroleri budućnosti biti čuvari istine u doba algoritama'.

Taj predavač na Akademiji Controllingu i predsjednik njezina Upravnog odbora predstavio je predavanje 'Kad podaci zaplešu: put od ritma do umjetne inteligencije u biznisu' u kojem je analitički i praktično prikazao kako se suvremeni kontroling transformira pod pritiskom novih tehnologija. Prema njegovim riječima, digitalizacija mijenja ne samo alate nego i samu prirodu profesije, koja se iz operativne potpore razvija u strateško središte organizacije.

"Imamo nove lice globalnog poslovanja. Tehnologija nas trenutačno povezuje, ali biznis i tržište složeniji su nego ikada", istaknuo je Zieliński.

Digitalna transformacija nije IT projekt, već duboka poslovna promjena. To je strateška poslovna promjena, bila je glavna poruka izlaganja Anje Kuhar iz tvrtke Solvership u nastavku Liderove Konferencije o kontrolingu. Danas se, istaknula je, više vremena troši na traženje i pripremu podataka nego na odlučivanje.

Upravo u tome može pomoći digitalna transformacija, proces korištenja digitalnih tehnologija za stvaranje novih ili unaprjeđivanje postojećih procesa, organizacijske kulture i korisničkog iskustva.

Kuhar je naglasila da se svaka ozbiljna promjena mora graditi na četiri stupa: procesima, podacima, tehnologiji i ljudima. Procesi su često komplicirani, povijesno nadograđivani i bez jasnog vlasništva. Prvi je zadatak stoga pojednostavniti ih end-to-end (od narudžbe do naplate, od nabave do plaćanja, od zapošljavanja do obračuna plaća), ukloniti suvišne korake i jasno definirati odgovornosti. Posebno je istaknula važnost podataka. Iako ih danas imamo više nego ikada, još ih nedovoljno iskorištavamo.

"Danas odluke treba donositi na temelju podataka", zaključila je Kuhar i napomenula da tek nakon toga dolazi tehnologija: RPA (robotska automatizacija procesa), low/no-code rješenja i umjetna inteligencija.

Dok mnoge tvrtke uvode umjetnu inteligenciju iz straha da ne zaostanu, rijetke doista znaju kako je iskoristiti. AI nije čarobni štapić, nego alat koji funkcionira samo uz prave ljude, jasna pravila i kvalitetne podatke, naglasio je Florian Bliefert, menadžer u CA Akademie AG-u te trener i konzultant za primjenu umjetne inteligencije u financijama, istaknuvši da će najveću prednost ostvariti oni financijski timovi koji AI uključe promišljeno, a ne impulzivno, radi trenda.

Kao stručnjak koji više od deset godina spaja tehnologiju i financije Bliefert je u predavanju 'Umjetna inteligencija – kako je učiniti funkcionalnom' publici ponudio jasan i praktičan pogled na to što AI doista znači za kontroling i na što se organizacije moraju usredotočiti kako bi iz njega izvukle stvarnu korist.

Svatko može propasti

"Umjetna inteligencija neće zamijeniti kontrolere, ali kontroleri koji se koriste njome zamijenit će one koji to ne čine. Organizacije koje grade kompetencije, potiču eksperimentiranje, ohrabruju otvorenu komunikaciju s IT-om i kontinuirano ulažu u edukaciju stvaraju okružje u kojem AI može postati stvarna poluga rasta", istaknuo je Bliefert.

Konferenciju je nastavio Jacek Sitko, voditelj Controlling Transformation Officea u Grupi Orlen, pokazavši kako izgleda ozbiljna rekonstrukcija kontrolinga u kompaniji koja posluje 'na oceanu stalnih oluja'. Orlen je integrirana multi-utility grupa koja opskrbljuje energijom i gorivom više od sto milijuna Europljana i gotovo da nema luksuz 'mirnoga mora'.

"Kad pomislim na biznis, za mene je to poput oceana koji je prepun prilika. Ako razmišljamo o transformaciji, znači da se upuštamo u veliku pustolovinu u kojoj se ne smijemo bojati svega što je u tom oceanu. Naša su poduzeća poput brodova koji plove njime: ako je sve u redu, znaju kamo plove. Međutim, postoje i drukčija poduzeća, ona koja to ne znaju, pa se treba truditi da budete poput onih prvih. Neki brodovi loše završe, dožive brodolom, poput Polaroida, Black-Berryja, Nokije", ispričao je Sitko i dodao da nitko nije prevelik da ne bi mogao propasti, zaključivši da kontroling traži znanje napredne analitike i da će se sve više oslanjati na tehnologiju u kojoj strojevi odrađuju rutinske poslove i obradu podataka, a ljudi odlučuju.

Unatoč savršenim analizama, preciznim projekcijama i tablicama koje obuhvaćaju svaki milimetar poslovne stvarnosti ljudi i dalje donose iracionalne odluke. Upravo zato, poručila je na konferenciji Helena Vlahinja Klauznicer, kon troleri 21. stoljeća moraju svladati novu kompetenciju – razumijevanje psiholoških obrazaca koji doista upravljaju ponašanjem.

Vlahinja Klauznicer, viša bihevioralna znanstvenica iz konzultantske kuće Insightfully, održala je predavanje 'Od logike do psihologike: nova kompetencija kontrolera' u kojem je istaknula da kontroling više nije disciplina koja se temelji isključivo na logici, brojevima i projekcijama. U svijetu prepunom kognitivnih pristranosti i društvenih utjecaja razumijevanje ljudskog razmišljanja postaje nova ključna vještina kontrolera. Organizacije koje to prepoznaju bolje će razumjeti zašto se ljudi ponašaju onako kako se ponašaju te kako to ponašanje usmjeriti prema održivim i dugoročnim poslovnim rezultatima.

Kontroling kao glas razuma

U sklopu konferencije održan je i Panel C na kojem su sudjelovali menadžeri C-razine koji svakodnevno donose ključne odluke, a publika je imala priliku čuti kako se nose s izazovima i kojim se načelima vode pri odlučivanju.

Upravljanje postaje sve složenije, vremena za razmišljanje je malo, a informacije postaju sve važnije, istaknula je moderatorica Jasmina Očko uoči početka panela. Tihana Jurčević Stupnišek iz Eurocable Groupa otvorila je raspravu istaknuvši da je u njihovoj organizaciji tek nedavno zaživjela svijest o važnosti čistoće podataka, što je prirodna posljedica digitalizacije.

"Dobri podaci čvrsta su osnova. Mi smo proizvodna tvrtka i mnogo pozornosti polažemo na edukacije. Međutim, najveći nam je izazov zadržavanje kvalitetne radne snage", rekla je Stupnišek.

CFO srbijanskog Orion telekoma Anita Lazović navela je kako kvalitetni i čisti podaci u njezinoj organizaciji postoje već dulje jer je ipak riječ o tehnološkoj tvrtki.

"Bez čistih podataka nema ni analitike ni umjetne inteligencije. Velika je odgovornost na ljudima i znanju koje organizacija ima u kontekstu upravljanja podacima. Ako te kompetencije nedostaju, rezultat je digitalni kaos, koji ne služi ničemu", istaknula je Lazović i dodala da zdrav razum uvijek ima prednost nad podacima kada se donose ključne odluke. CEO tvrtke Primabiro Robert Kovačić nadogradio je to iznijevši iskustvo iz vlastite organizacije. Kada su postavljali strateški plan, morali su temeljito očistiti podatke jer su bili 'svakakvi i dugogodišnji'.

" To je bilo teško napraviti i dugo je trajalo, ali uspjeli smo. Sada uvodimo kontroling i raspolažemo znatno kvalitetnijim podacima na temelju kojih možemo donositi i bolje odluke", naglasio je Kovačić.

CEO Agro Invest Grupe Ivan Pandurević govorio je o otporu prema promjenama, ali i o izazovu ograničenog bazena radne snage iz kojega mogu zapošljavati.

"U malome smo mjestu, pa je i selekcija mala, ali kada dobijemo mlade i sposobne ljude, u njih intenzivno ulažemo", napomenuo je Pandurević.

Na pitanje je li veći problem nedostatak podataka ili nedostatak hrabrosti da se donose odluke odgovorio je kako ga 'plaši i jedno i drugo', a posebno 'overload podataka'.

U industriji u kojoj svaka minuta određuje kvalitetu proizvoda suvremena tehnologija postaje ključna saveznica. Na Konferenciji o kontrolingu predstavljeno je rješenje koje uspješno spaja analogne i digitalne procese u upravljanju distribucijom svježe ribe. Direktorica Excel Computersa Danica Stričević i Dragan Planjanin iz Centaurusa pokazali su kako podatkovno utemeljeni sustavi mogu transformirati operativni kontroling i optimirati jedan od najzahtjevnijih logističkih lanaca u prehrambenoj industriji.

'ESG je mrtav! Živjela održivost!'

U sklopu konferencije predavanje na temu 'AI u kontrolingu: od sirovih podataka do automatizacije izvještavanja' održao je Andrej Lapajne, osnivač i izvršni direktor tvrtke Zebra.BI te jedan od utemeljitelja međunarodnog standarda poslovne komunikacije IBCS. Njegovo je izlaganje jasno pokazalo razmjere transformacije koju umjetna inteligencija donosi u područja financijskoplanerske analize i korporativnog izvještavanja. Prema njegovu mišljenju, ulazimo u razdoblje u kojem AI postaje ključan pokretač učinkovitosti, a način rada financijskih odjela prolazi kroz najveće promjene u posljednjih dvadeset godina.

Jasminka Rojko (Rojko & Co.) zaključila je Konferenciju o kontrolingu predavanjem pod naslovom 'ESG je mrtav! Živjela održivost!'.

"Održivost danas postaje nit svih funkcija, a AI postaje naša stvarnost. Mnogo je tu izazova i pitanje kako tu ugurati i ESG", rekla je Rojko u uvodu i dodala da ga ne treba nikamo 'ugurati', nego da ESG treba jednostavno biti dio poslovanja.

Istaknula je i da klimatske promjene postaju sve izraženije, kao i da u svijetu raste broj revizionista koji to dovode u pitanje, zbog čega živimo u svojevrsnom paradoksu. Naglasila je da 'izvještaj radi izvještaja' odlazi u prošlost, ali da održivost ostaje dio strateške poslovne inteligencije. To je, rekla je, područje koje mora stvarati vrijednost dionicima, a ne služiti samo za ispunjavanje obrazaca.

Završni dio prezentacije bio je izrazito konkretan: dostupnost financiranja za održive projekte danas je na povijesnom vrhuncu. Od razvojnih i komercijalnih banaka preko europskih fondova pa sve do zelenih, plavih i obveznica povezanih s održivošću te HBOR-a, koji nudi i modele s otpisom do 50 posto glavnice za energetsku učinkovitost, održivi turizam i osuvremenjenje proizvodnje – izvori kapitala nikada nisu bili raznovrsniji.

Na kraju Konferencije o kontrolingu Jasmina Očko zahvalila je prisutnima i najavila iduću veliku konferenciju na tu temu koja će se održati u petak 20. studenoga iduće godine.