Suša ugrožava ribogojilišta u BiH i Europi, oporavak bi mogao trajati godinama

Ekstremna suša i visoke temperature ostavljaju ozbiljne posljedice na ribarstvo i akvakulturu širom Europe, a među pogođenim zemljama je i Bosna i Hercegovina. Nizak vodostaj, zagrijavanje vode i nedostatak kisika ugrožavaju riblji fond, dok se šteta u pojedinim državama već mjeri milionima eura.

Posljedice dugotrajnog perioda bez dovoljno padavina posebno su vidljive u centralnoj i jugoistočnoj Europi. Problemi su zabilježeni od riječnih rukavaca Dunava u Srbiji i jezera u Sloveniji do ribnjaka u Mađarskoj, Rumuniji, Češkoj i Bosni i Hercegovini.

Niski vodostaji praćeni visokim temperaturama vode stvaraju posebno nepovoljne uvjete za ribu. Osim direktnih gubitaka u proizvodnji, posljedice ovogodišnje suše mogle bi se osjećati godinama jer je za obnovu ribljeg fonda i proizvodnih ciklusa potrebno znatno više vremena nego za nadoknadu jedne izgubljene sezone.

Prema pojedinim procjenama, proizvodnja u ribarstvu u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Rumuniji i Mađarskoj tokom 2026. mogla bi pasti za nekoliko desetina posto, a u pojedinim slučajevima i do 50 posto. Upozorava se i da bi oporavak ekonomske stabilnosti ribogojilišta mogao trajati godinama.

U BiH problem za proizvođače pastrmke

Visoke temperature posebno pogađaju uzgajivače pastrmke u Bosni i Hercegovini, budući da ova vrsta ribe zahtijeva hladnu vodu bogatu kisikom.

Vlasnik ribogojilišta u okolini Trebinja Veljko Buđen navodi da su topla i sušna ljeta donijela ozbiljne probleme proizvođačima.

"Pastrmka je hladnovodna riba kojoj je potrebna hladna voda sa mnogo kisika. Zato ste tokom ljeta prisiljeni smanjiti proizvodnju pastrmke i hranjenje kako bi posao jedva mogao opstati", kazao je Buđen.

Jedno od rješenja kojem proizvođači mogu pribjeći jeste dodavanje tečnog kisika u vodu, što predstavlja dodatni trošak proizvodnje. Druga mogućnost je, kako kaže Buđen, čekati prve padavine.

Mađarska izgubila gotovo 280 tona ribe

Razmjere problema posebno su vidljive u Mađarskoj, gdje se oko 99 posto teritorije nalazi pod uvjetima ozbiljne ili ekstremne suše.

Od približno 27.000 hektara ribnjaka u ovoj zemlji, zbog dugotrajnih vrućina i nedostatka vode isušilo se 1.588 hektara. Na 20 ribogojilišta uginulo je gotovo 280 tona ribe.

Mađarsko Ministarstvo poljoprivrede i prehrambene ekonomije procijenilo je izgubljene prihode na oko 1,3 milijarde forinti, odnosno približno 4,2 miliona dolara.

Proizvođači upozoravaju da se posljedice neće završiti povratkom vode u ribnjake. Za nadoknadu izgubljenog ribljeg fonda mogu biti potrebne godine, dok su pojedini uzgajivači bili prisiljeni isprazniti jedan ribnjak i preusmjeriti njegovu vodu u drugi kako bi spasili preostalu ribu.

Rumunija još osjeća posljedice prethodnih suša

Problemi u Rumuniji pokazuju koliko posljedice jednog sušnog perioda mogu dugo uticati na proizvodnju. Ovogodišnje visoke temperature nadovezale su se na ozbiljne suše iz 2023. i 2024. godine.

Predsjednik Nacionalnog udruženja proizvođača ribe ROMFISH Catalin Platon upozorava da je to posebno problematično kod uzgoja šarana, gdje proizvodni ciklus traje između tri i četiri godine.

"Ono što smo izgubili 2023. uticalo je na svaku godinu nakon toga", rekao je Platon.

Dodatni problem predstavljala je raspodjela raspoloživih količina vode. Tokom prethodnih suša prioritet je imalo navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta, zbog čega, prema njegovim riječima, za ribnjake nije ostajalo dovoljno vode.

Ribogojilišta smanjuju hranjenje ribe

Proizvođači u Češkoj pokušavaju ublažiti posljedice različitim interventnim mjerama. U pojedinim ribnjacima smanjeno je ili potpuno obustavljeno hranjenje ribe kako bi se smanjila potrošnja kisika, dok se na drugim lokacijama voda dodatno obogaćuje kisikom ili se ribnjaci prazne.

Iz Češkog ribarskog saveza navode da bi obilnije i dugotrajnije padavine mogle ublažiti trenutnu situaciju, ali upozoravaju da su potrebna dugoročna rješenja kojima bi se veća količina vode zadržavala u prirodi.

Situacija je kritična i u Sloveniji. U jezero Pristava na istoku zemlje interventne službe upumpavaju vodu kako bi spriječile masovno uginuće ribe zbog nedostatka kisika i smanjenog nivoa vode.

Vatrogasci su u jezero već upumpali oko osam miliona litara vode, ali postoji bojazan da ni ta količina neće biti dovoljna.

Dunav se povukao, temperatura vode iznad 30 stepeni

Posljedice suše jasno se vide i u Srbiji. U jednom od rukavaca Dunava na području Novog Sada voda se povukla toliko da su ostala tek manja, plitka vodena područja u kojima je zarobljena riba.

Temperatura vode prelazila je 30 stepeni Celzijusa, što dodatno smanjuje količinu kisika i povećava rizik od masovnog uginuća.

"Ako počnu ugibati, sve će uginuti odjednom", upozorio je ribar Dušan Jovanović.

Ribari smatraju da bi premještanje ribe na drugu lokaciju moglo biti jedino rješenje za dio ugroženog ribljeg fonda.

Posljedice suše šire se i izvan ribarstva

Kriza u ribarstvu samo je dio ekonomskih posljedica ovogodišnjih vremenskih prilika. Niski vodostaji i dugotrajne vrućine utiču i na poljoprivrednu proizvodnju, energetiku, vodosnabdijevanje, riječni transport i trgovinu.

Prema podacima koje prenosi News.by, nedostatkom vode i visokim temperaturama pogođeno je oko 38 posto zemljišta u Europi, dok je u pojedinim područjima izgubljena i polovina prinosa. Kao primjeri navode se vinogradi u Bordeauxu, žitarice u Toskani te pšenica u sjevernim dijelovima Litvanije i Latvije.

Ovogodišnja situacija istovremeno otvara pitanje dugoročnog prilagođavanja ribarstva i akvakulture sve češćim periodima ekstremnih temperatura i nedostatka vode. Zemlje i proizvođači zbog toga razmatraju mjere koje bi trebale omogućiti bolje zadržavanje vode i smanjiti posljedice budućih sušnih perioda.