Natalitet u Hrvatskoj i Europi pao od izbijanja krize

U Hrvatskoj, kao i u cijeloj Europi, rođeno je manje beba od izbijanja financijske krize 2008., pokazala je najnovija studija njemačkog instituta Max Planck.

Jedan od naprestižnijih svjetskih istraživačkih centara utvrdio je da je stopa natalileta u 28 europskih zemalja pala s porastom stope nezaposlenosti.

Pritom su najpogođeniji europski građani do 25 godina, a osobito oni na jugu Europe, primjerice u Španjolskoj.

"Financijska kriza u Europi stigla je u baš vrijeme kada je stopa nataliteta u brojnim zemljama počela rasti", rekla je u četvrtak za Hinu suautorica studije, demografkinja Michaela Kreyenfeld.

U nekim je zemljama zaustavljen trend rasta nataliteta, dok je u drugima stopa novorođenih padala, među ostalima i u Hrvatskoj, dodala je ona.

Godine 2008., kada je nezaposlenost u Hrvatskoj bila 8.4 posto, stopa fertiliteta (broj rođenja po ženi) iznosila je 1.461, a 2011. kada je nezaposlenost porasla na 13.5 posto pala je na 1.40.

U Španjolskoj je u istome razdoblju stopa fertiliteta pala za gotovo 8 posto, a nezaposlenost porasla s 8.3 na 11.3 posto.

Pad se dogodio i u Mađarskoj, Irskoj te Latviji, prethodne rastuće stope natalileta u Češkoj, Poljskoj i Velikoj Britaniji su se usporile, a u Njemačkoj i Švicarskoj, gdje se kriza nije jako osjetila, gotovo da nije bilo promjene u broju novorođene djece, utvrdili su demografi s instituta Max Planck.

U uvjetima rastuće nezaposlenosti, od rađanja djece najviše su se suzdržavali Europljani mlađi od 25 godina, kažu stručnjaci koji ističu kako se ipak možda radi o tome da su tek odgodili zasnivanje obitelji, a ne potpuno odustali od te ideje.

Analizirajući podatke iz 28 zemalja, studija je pokazala da porast nezaposlenosti od jedan posto dovodi do pada fertiliteta od oko 0.2 posto među onima između 15 i 19 godina, te 0.1 u skupini građana od 20 do 24 godine, dok rastuća nezaposlenost uopće nije utjecala na promjenu stope nataliteta među onima starijima od 40.

"Planovi o rađanju djece mogu se puno lakše revidirati u mlađoj dobi, nego u godinama kada se bliži biološka granica za rađanje", rekla je Kreyenfeld.