
08.12.2014 |
Vijesti / REGIJA
Izvor: SRNA
Jedan je od najvećih problema hrvatske ekonomije jeste visoka stopa nezaposlenosti, naročito mladih i starijih osoba. Broj penzionera veći je nego u EU, a povećan je za 7,9 odsto od 2007. do 2012.
Životni standard u Hrvatskoj 2007. i 2012. godine bio je niži nego u zemljama članicama EU, a 30 odsto stanovnika jedva je izlazilo na kraj sa troškovima - pokazuju rezultati velikog istraživanja o kvalitetu života.
Jedan je od najvećih problema hrvatske ekonomije jeste visoka stopa nezaposlenosti, naročito mladih i starijih osoba.
Broj penzionera veći je nego u EU, a povećan je za 7,9 odsto od 2007. do 2012.
Istraživanje Instituta "Ivo Pilar" i Instituta za javne finansije pokazalo je da hrvatski radnici imaju duže radno vrijeme od drugih u EU.
NJihov strah za sigurnosti radnog mjesta povećan je u periodu 2007. – 2012. te su radnici smatrali da postoji velika ili veoma velika vjerovatnoća da će u sljedećih šest mjeseci izgubiti posao.
Duže radno vrijeme u kombinaciji sa osjećajem nesigurnosti može imati za posljedicu neravnotežu između poslovnog i privatnog života.
Za radnike u Hrvatskoj postoji veća vjerovatnoća da će doći u takvu situaciju, nego za radnike u ostalim evropskim zemljama, pokazalo je istraživanje.
Te stope za Hrvatsku bile su na početku istraživanja 75 odsto, a na kraju 76 odsto.
Građani Hrvatske imaju veoma malo povjerenje u institucije. Najmanje vjeruju pravnom sistemu, što je posljedica percepcije visoke korupcije u zemlji.
Hrvati smatraju da je sve veća napetost između različitih društvenih grupa, naročito zmeđu siromašnih i bogatih osoba te uprave i radnika.
Najveće poboljšanje u vremenu istraživanja Hrvati su primjetili u oblasti zdravstvenih usluga.
Te ocjene bile su česte u stavovima starijih osoba, zatim kod lica sa nižim prihodima i kod lica koja žive u ruralnim područjima.
Istraživanje pokazuje da u periodu 2007.-2012. godina deset odsto anketiranih stanovnika Hrvatske nije imalo novca za grijanje.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.