Strategijom EU bioraznolikosti odzvonilo hidroelektranama, šta će BiH uraditi?

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Strategijom EU bioraznolikosti odzvonilo hidroelektranama, šta će BiH uraditi?

03.06.2020. 12:29 / Izvor: Akta.ba

Europska komisija nedavno je usvojila i predstavila Strategiju EU-a za bioraznolikost do 2030. godine pod sloganom Vraćanje prirode u naše živote.

Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. godine važan je element Europskog zelenog plana, odgovora EU-a na današnju društvenu i ekološku krizu kojim se želi osigurati pravedna i uključiva tranzicija prema održivom društvu.

Nova Strategija bioraznolikosti usmjerena je na ključne uzroke gubitka bioraznolikosti, poput promjena u korištenju zemljišta i mora,  direktnog iskorištavanja vrsta, klimatskih promjena, zagađenja i invazivnih stranih vrsta.

Bosna i Hercegovina je baš kao i EU strana potpisnica UN Konvencije o biološkoj raznolikosti, pod čijim okriljem se upravo provode pregovori za post 2020 agendu za biodiverzitet (Global Biodiversity Framework 2020-2030).

BiH TREBA SLIJEDITI POZITIVNE EU PRAKSE

Senka Barudanović, redovni profesor na Prirodno-matematičkom fakultet Sarajevo na odsjeku Biologija i glavni koordinator na projektu Procjena stanja prirode i upravljanja prirodnim resursima u BiH za Akta.ba je kazala da u odnosu na EU strategiju za biodiverzitet, Bosna i Hercegovina na žalost još uvijek nema direktne pravne obaveze usklađivanja vlastite strategije, nego podliježe obavezi usklađivanja BiH strategije sa globalnom.

"Na globalnom nivou, pod okriljem Konvencije o biološkoj raznolikosti, EU je jedna od vodećih snaga za očuvanje i održivu upotrebu biodiverziteta, kao i za fer raspodjelu dobiti od korištenja genetičkih resursa, što su glavni, stalni ciljevi Konvencije. U tom smislu, svaka strana potpisnica Konvencije je obavezna prilagoditi vlastitu strategiju za biodiverzitet onoj strategiji koja se dogovori na globalnom nivou. Donošenje EU Strategije za biodiverzitet 2030. znači da ona u ovim pregovorima ima čvrste pozicije za spovođenje ciljeva Konvencije o biološkoj raznolikost", kazala je Barudanović.

U procesu aproksimacije, Barudanović  kaže kako Bosna i Hercegovina svakako treba da slijedi pozitivne prakse EU, kako bi se zaštita biodiverziteta na evropskom kontinentu provodila u istom pravcu i sličnim mehanizmima.

PRIORITET BIH OČUVANJE VODENIH POTENCIJALA

Jedna od mjera nove strategije je i uklanjanje brana sa rijeka, gdje se planira osloboditi 25.000 km riječnih tokova.

Na pitanje kakva je situacija trenutno kada su brane u našoj zemlji u pitanju i šta planiramo uraditi po ovom pitanju Barudanović kaže kako i sama EU strategija pokazuje da je tu jako vidljivo učenje iz vlastitih grešaka.

"Prije pola stoljeća, pa i dulje, na području EU forsirana hidroenergija smatrana je obnovljivim izvorom energije, čime je došlo do promjene prirodnih staništa i utjecaja na akvatične i kopnene ekosisteme koji direktno zavise jedni od drugih. Između ostalog, masovno su građene velike i male hidrocentrale, što EU, svojom sadašnjom strategijom značajno popravlja i nastoji vratiti u prvobitno stanje. Na žalost, BiH još uvijek, i to vrlo često, uzima za primjer prakse EU iz ranijeg perioda", kaže Barudanović  te podsjeća da je BiH jedna od evropskih zemalja sa izuzetnim vodnim potencijalom i razvijenom hidrigrafskom mrežom, što mnogi pokušavaju iskoristiti za proizvodnju električne energije.

Govori da je dobar dio naših vodotoka je još uvijek u svom prirodnom stanju, što znači da ne bismo trebali ponavljati ničije greške.

"Naš priorite sada treba biti očuvanje prirodnih staništa, kako bi obezbijedili da ti ekosistemi funkcionišu i ubuduće, na dobrobit budućih generacija. Remećenje prirodnih tokova ima nezaobilazne, dugotrajne posljedice na vodne i kopnene ekosisteme, a time i na ekonomiju, zdravlje i kvalitet života ljudi", govori Barudanović.

Kako ne bismo u narednih 10 godina uništili sve oko sebe, Barudanović kaže da trebamo jačati i primijeniti mehanizme koji su već osmišljeni i dio su naših zakonskih rješenja.

To su u ovom, a i u drugim slučajevima "zahvata u prirodu", prije svega, proces sticanja i imanja okolinske dozvole, koju mora imati onaj ko vrši "zahvat", tj. gradnju, iskorištavanje, itd. i pravilnik o ekološki prihvatljivom protoku vode.

"U procesu izdavanja okolinske dozvole trebaju učestvovati kako kvalitetna stručna lica, tako i nevladine organizacije i najšira javnost na javnim raspravama. Zadatak stručnih lica je da pruže kvalitetan stručni rad koji uključuje tačan opis postojećeg stanja i tačan opis posljedica po prirodu, koje će gradnja neminovno proizvesti, kako bi se svi drugi mogli objektivno odrediti u donošenju odluke o gradnji", pojašnjava.

Zadatak nevladinih organizacija je da budno prate zahtjeve i procese izdavanja okolinskih dozvola, te da alarmiraju javnost i donosioce odluka u slučaju štetnosti okolinske dozvole.

Zadatak najšire javnosti je da se, na osnovu pokazatelja, odredi prema izdavanju dozvole, te time na vrijeme zaustavi ili omogući nastavak njenog izdavanja. 

Bosna i Hercegovina kvalitetno ispunjava svoju obavezu prema Konvenciji o biološkoj raznolikosti.

Još 2008. godine je bila pripremljena i usvojena od strane Vijeća ministara prva Strategija i akcioni plan za zaštitu biološke i pejzažne raznolikosti Bosne i Hercegovine.

Mehmed Cero, NFP za CBD Federalnog ministarstva okoliša i turizma kazao je u tadašnjoj Strategiji BiH, da je budućnost i prosperitet Bosne i Hercegovine usko vezana uz održivo korištenje i čuvanje njenih sveukupnih prirodnih bogatstava. Najveći dio tih bogatstava sadržan je u izvanrednim autentičnim prirodnim ljepotama, raznovrsnosti živog svijeta, čiji je značaj mnogo veći od lokalnog.

Strategija je revidirana 2015 godine, u skladu sa Strateškim planom Konvencije o biodiverzitetu 2011-2020.

"Dosta je toga urađeno, međutim, kad se radi o implementaciji Strategije i njenoj vezi sa privrednim sektorima, treba istaknuti veoma nisku kapacitiranost, interes i političku volju za očuvanje i održivu upotrebu prirode. Na svima nama je da tu situaciju promijenimo, u interesu i sadašnje i budućih generacija”, govori Barudanović.

Zdravi i stabilni ekosistemi preduvjet su očuvanju zdravlja ljudi.

Profesorica Barudanović i njen tim će kroz projekt Procjena stanja prirode i upravljanja prirodnim resursima BiHpripremiti analizu korištenja bh. naučnih rezultata u donošenju odluka koje imaju utjecaja na stanje prirode, kao i buduće scenarije stanja prirode, kao posljedica različitih modela donošenja odluka.

Ovakva analiza treba poslužiti bolje informisanom donošenju odluka koje se tiču prirode Bosne i Hercegovine.

Često je mišljenje da zaštita prirode koči gospodarski razvoj, no to je pogrešna tvrdnja kažu stručnjaci. Naime polovica globalnog bruto društvenog proizvoda ovisi o prirodi, a to iznosi 40 trilijuna eura, pa možemo reći da  gospodarstvo ovisi o prirodi.

Sistem očuvanja bioraznolikosti pokazao se jako važnim u periodu pandemije COVID19. Priroda je jednako važna za mentalno i fizičko blagostanje, koliko i za sposobnost društva da se nosi s globalnim promjenama, zdravstvenim prijetnjama i katastrofama.

Stručnjaci se slažu da zaštita i obnova bioraznolikosti i funkcionalni ekosistemi ključni su dio odgovora na globalnu zdravstvenu i ekološku krizu i važan aspekt za osiguranje dugoročnog opstanka i dobrobiti naših društava te za jačanje naše otpornosti i sprječavanje pojave i širenja budućih bolesti.

I.R.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Vijesti