Uskoro gotova pruga ispod Alpa sa najdužim tunelom na svijetu

Ispod švajcarskih Alpa uskoro će biti završena željeznička brza pruga duga hiljade metara, na čijoj je sredini smješten najduži železnički tunel na svijetu "Gothard".

Tunel, otvoren 2016. godine, nalazi se u samom centru dionice koja prolazi ispod Alpa, a ove godine prvi vozovi proći će i kroz kraći, ali podjednako važan tunel "Kaneri" u blizini Lugana.

Ovaj 15 kilometara dugačak tunel zaobilazi planinsku dionicu na najfrekventnijoj ruti od sjevera ka jugu koja povezuje ekonomski moćne zemlje sjeverne Evrope sa sjevernom Italijom.

Projekat je vrijedan 11.3 milijarde dolara, prenosi zagrebački portal Index.hr.

Radovi se izvode na dubini od 2.500 metara ispod vrhova Alpa, a put kroz 30 miliona tona granita probija 2.500 radnika.

Radnici treba da postave blizu 400 kilometara pruge i još nekoliko stotina kilometara električnih instalacija, signalizacije i komunikacionih sistema.

S rasporedom manjih tunela, koji povezuju dva glavna paralelna tunela na svakih 325 metara, ukupna mreža tunela premašuje 150 kilometara.

Iskopavanje dva tunela dužine od po 56 kilometara završeno je tokom 2011. godine, uz pomoć mašina za probijanje tunela.

Ti radovi ostavili su za sobom takve količine kamena, da bi njima mogao da se napuni voz čiji bi se vagoni protezali od Ciriha do Čikaga, u dužini od vise od 7.000 kilometara.

Dodatnih osam miliona tona kamena iskopano je za potrebe izgradnje baznog tunela.

Unutar ovih tunela nalaze se dvije multifunkcionalne stanice koje omogućavaju vozovima da prelaze iz jednog tunela u drugi, za potrebe održavanja ili tokom hitnih slučajeva.

Jedan od njih je trebalo da postane najdublja podzemna željeznička stanica na svijetu, pod nazivom "Porta Alpina", s liftovima koji se spuštaju do dubine od blizu 800 metara, povezujući platforme stanice sa selima na površini, ali je plan odbačen kao neekonomičan tokom 2012. godine, navodi CNN.

Prvi prijedlog za izgradnju željezničke linije kroz Alpe datira iz 1947. godine, a pruga je bila i predmet nacionalnog referenduma 1992. godine, na kojem je predlog podržan, a prvi radovi u test fazi počeli su sljedeće godine.

Otvaranjem željezničke pruge ispod Alpa, vrijeme putovanja između Ciriha i Milana biće skraćeno sa četiri na samo 2,5 sata vožnje, s kretanjem vozova kroz tunele brzinom od oko 200 kilometara na čas.

Izbjegavajući poznate spirale stare planinske rute, "Gothard" bazni tunel skraćuje put za 40 kilometara, a kraće vrijeme putovanja rezultiralo je i povećanjem broja putnika za čak 30 odsto u mjesecima nakon otvaranja.