Najveći ekonomski događaji koji nam prijete u narednih 10 godina

Svijet se kreće ka oluji finansijskih, političkih, socio-ekonomskih i ekoloških rizika, a posebno se izdvaja 10 ekonomskih činjenica koje ukazuju na probleme od kojih ne možemo da pobjegnemo.

Prvo će se svijet suočiti sa dugovima i neplaćanjima. Odgovor političara povući će veliko povećanje fiskalnog deficita država, od 10% BDP-a ili više.

Još gore, piše Telegraf biznis, gubitak prihoda mnogih domaćinstava i firmi znači da će nivoi duga privatnog sektora takođe postati neodrživi, što potencijalno može dovesti do masovnih otkaza i bankrota. Zajedno sa visokim nivoima javnog duga, sve je to znak težeg oporavka.

Prijeti nam i demografska bomba u naprednim ekonomijama. Kriza COVID-19 pokazala je koliko je važno da se kolač javne potrošnje dodijeli i zdravstvenim sistemima. Ipak, s obzirom na to da većina razvijenih zemalja ima staračka društva, finansiranje takvih troškova u budućnosti će povećati dugove.

Kako navodi ovaj portal, pored duboke recesije, kriza stvara i veliki pad vrijednosti robe (neiskorišćenih mašina i kapaciteta) i tržišta rada (masovna nezaposlenost), kao i kolaps cijena robe poput nafte i industrijskih metala. To čini deflaciju duga vjerovatnom, povećavajući rizik od nesolventnosti.

Vlade će morati da paze na fiskalni deficit kako bi izbjegle depresiju i deflaciju. Pretpostavlja se da će milioni ljudi izgubiti posao ili raditi i manje zarađivati, jaz u prihodu i bogatstvu će se još više proširiti. Da bi se zaštitile od budućih šokova u lancu snabdijevanja, kompanije će preusmjeriti proizvodnju iz jeftinih regiona na domaća tržišta. Ali umjesto da pomogne domaćim radnicima, ovaj trend će ubrzati tempo automatizacije, vršeći pritisak na plate i dalje podgrijavajući plamen populizma, nacionalizma i ksenofobije.

Postpandemski svijet biće obilježen strožim ograničenjima na kretanje robe, usluga, kapitala, radne snage, tehnologije, podataka i informacija. To se već događa u farmaceutskom, medicinskom i prehrambenom sektoru, gdje vlade nameću izvozna ograničenja i druge protekcionističke mjere kao odgovor na krizu.

Pojedini lideri će to iskoristiti jer je istorija pokazala da često imaju koristi od ekonomske slabosti, masovne nezaposlenosti i rastuće nejednakosti...