Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je evropske vlade da ne intervenišu širokom finansijskom podrškom zbog energetske krize u regionu, i da umjesto toga treba da dopuste da potrošači snose teret viših cijena kako bi se podstakli da štede energiju i pomogli prelasku na zelenu energiju.
MMF smatra da države treba da zaštite najugroženija domaćinstva ciljanom podrškom, ali napominje da će postojeće politike koje imaju za cilj da zaštite sve potrošače od rastućih cijena ugroziti evropske ekonomije, pri čemu su mnoge već na ivici recesije, i obeshrabriti energetsku tranziciju, prenosi CNBC.
"Vlade ne mogu da spriječe gubitak realnog nacionalnog dohotka koji proizilazi od udara tržišnih poremećaja. One bi trebalo da dozvole da povećanje cijena goriva potpuno pređe na krajnje korisnike kako bi podstakle uštedu energije i prelazak sa fosilnih goriva", piše u blogu evropskog ogranka MMF-a.
Do sada su evropski kreatori politike uvodili sveobuhvatne kontrole cijena, subvencije i smanjenje poreza kako bi ublažili udar rastućih cijena energije, koje su uzletjele širom kontinenta usljed rusko-ukrajinskog rata.
MMF upozorava da je takva sveobuhvatna podrška kratkovida, da to neke vlade košta procijenjenih 1,5 posto bruto domaćeg proizvoda ove godine, pri čemu ta mjera doprinosi daljem bujanju potražnje, a samim tim i naduvavanju cijena.
"Potiskivanje prelaska na maloprodajne cijene jednostavno odlaže potrebno prilagođavanje energetskom šoku putem smanjenja podsticaja za domaćinstva i preduzeća, koje bi podstaklo štednju energiju i povećalo efikasnost. Ta politika održava globalnu potražnju za energijom i više cijene nego što bi inače bile", navodi se u izvještaju.
Umjesto toga, MMF predlaže da kreatori politike „odlučno pređu sa široko zasnovanih mjera olakšica na ciljane politike pomoći“, podržavajući prije svega siromašnija domaćinstva koja su najranjivija na rast cijena i koja su najmanje u stanju da se nose sa njima.
Potpuno kompenzovanje rasta troškova života za 20 odsto domaćinstava s najnižim prihodima koštalo bi vlade relativnog smanjenja BDP-a za 0,4 odsto u prosjeku za cijelu 2022. godinu. Kada bi to učinile za 40 odsto domaćinstava s najnižim prihodima, koštalo bi ih 0,9 procenata BDP-a, dodaje se u analizi MMF-a.
Dalje se ocjenjuje da je "prikladno" da vlade podrže neka, inače poslovno održiva preduzeća, tokom kratkotrajnog skoka cijena, na primjer, ako se Evropa suoči sa potpunim prekidom dotoka gasa iz Rusije.
Međutim, dodaje se da je, budući da se očekuje da će cijene ostati povišene nekoliko godina, dugotrajna ukupna podrška preduzećima "generalno nezdrava“.
Komentari MMF-a dolaze u trenutku kada evropske zemlje traže načine da smanje potrošnju energije i oslanjanje na rusku naftu i gas.
Španija je u utorak najavila nove mjere za uštedu energije, uključujući ograničenja temperature klimatizacije i grijanja u javnim prostorima. To je uslijedilo nakon sličnog prošlonedjeljnog poteza njemačkog grada Hanovera, koji je uveo zabranu tople vode u javnim zgradama, bazenima, sportskim halama i teretanama.
S druge strane, energetski giganti nastavljaju da ubiru visoke profite od rasta cijena, pri čemu je Britiš Petroleu izvestio u utorak o najvećoj kvartalnoj dobiti u posljednjih 14 godina.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš je izjavio u sredu da je "nemoralno da naftne i gasne kompanije ostvaruju rekordne profite od ove energetske krize preko leđa najsiromašnijih ljudi i društava". On je, kao i MMF, rekao da bi sredstva energetskih kompanija, koja su u prvom kvartalu bila ekvivalenttna iznosu od 100 milijardi dolara, trebalo da budu preusmjerena na podršku ugroženim zajednicama.
