Šta rade vodeće svjetske ekonomije da olakšaju standard građana?

Poremećaji globalnih opskrbnih lanaca uzrokovani pandemijom i učinci ruske invazije na Ukrajinu uzrokovali su rast cijena energije, roba i osnovnih artikala te time potaknuli krizu životnog standarda, a Reuters je analizirao kako na taj problem odgovaraju vlade vodećih svjetskih ekonomija.

Njemačka, kao najveća europska ekonomija, planira uvesti porez na cijenu plina za sve potrošače od 1. oktobra. Prošlog mjeseca tamošnja vlada je najavila državnu pomoć od 15 milijardi eura za Uniper, najvećeg uvoznika ruskog plina u zemlju. Smanjila je i porez na benzin i dizel te snažno spustila troškove javnog prijevoza.

Francuski parlament je 3. augusta usvojio paket pomoći za borbu protiv inflacije vrijedan 20 milijardi eura. Francuzi su odlučili podići mirovine i neke oblike socijalne pomoći te su dopustili kompanijama da zaposlenicima isplaćuju veće neoporezive bonuse u pokušaju povećanja kupovne moći domaćinstava.

Italija je dan nakon Francuske odobrila svoj paket pomoći vrijedan oko 17 milijardi eura sa ciljem smanjenja računa za struju i plin. Taj iznos je ustvari dodatak na, od početka godine, već potrošenih 35 milijardi eura koji su imali za cilj ublažiti učinke rasta troškova struje, plina i benzina.

Poljska je prošlog mjeseca uvela pomoć u obliku “odmora od plaćanja” za građane s kreditima u nacionalnoj valuti zlotima. Tim moratorijem dopušteno im je preskočiti plaćanja tokom osam mjeseci u periodu od dvije godine.

Ograničavanje cijene goriva

Američki senat u nedjelju je odobrio Zakon o smanjenju inflacije, plan vrijedan 430 milijardi dolara kojim su, između ostalog, spušteni troškovi lijekova na recept, podignuti neki korporativni porezi te su uvedene mjere za poticanje energetske efikasnosti.

Brazilski predsjednik Jair Bolsonaro i vlada te zemlje pritišću državni energetski koncern Petrobras kako bi dodatno smanjio cijene goriva. Kompanija je u julu dva puta uvodila odvojena sniženja cijene goriva za ukupno devet posto, čime su cijene došle na najnižu razinu od marta.

Indija je u maju uvela ograničenja na izvoz prehrambenih proizvoda uključujući pšenicu i šećer, koji čine gotovo 40 posto indeksa potrošačkih cijene. Također je smanjila porez na uvoz jestivog ulja.

Najavljene i dodatne mjere

Japan je u aprilu odobrio paket pomoći vrijedan 103 milijarde dolara kako bi ublažio ekonomske udarce zbog rastućih troškova sirovina. Tako su uvedene subvencije za smanjenje cijena benzina te gotovinske isplate za domaćinstva s niskim primanjima koja imaju djecu. Japanski premijer Fumio Kishida ukazao je da bi moglo biti dodatnih poteza ako se kriza životnog standarda nastavi.

Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati početkom jula su najavili povećanje potrošnje na socijalnu pomoć. UAE je udvostručio financijsku podršku porodicama s niskim primanjima, na ukupno 7,6 milijardi dolara, dok je saudijski kralj Salman za istu svrhu dodijelio dodatnih 5,42 milijarde dolara.

Turska je početkom jula povećala minimalnu plaću u zemlji za oko 30 posto, dodajući takvu mjeru 50-postotnom porastu s kraja prošle godine.