PROBLEM BIO OČIGLEDAN

Beton koji se pretvara u prah - kako su građene zgrade u Gaziantepu

17.02.2023. 09:52 / Izvor: BBC
Gaziantep

Zabrinutost za sigurnost u stambenom kompleksu u turskom gradu Gaziantepu pojavila se puno prije prošlosedmičnih smrtonosnih potresa.

Zabrinutost za sigurnost u stambenom kompleksu u turskom gradu Gaziantepu pojavila se puno prije prošlosedmičnih smrtonosnih potresa. Više od 130 ljudi koji su tamo živjeli izgubilo je živote. Ekipa BBC-ja provela je tri dana promatrajući šta se dogodilo - i rana upozorenja koja su izrazili stanovnici.

Sa samo vatrom za svjetlo i toplinu u ljutoj zimskoj noći, porodica sjedi uz cestu čekajući čudo. Ono ne dolazi.

Ovdje su već devet dana i noći, ali njihovi najmiliji nisu pronađeni. Ova tuga odigrava se u ruševinama jedne od najpoželjnijih ulica koje se tu mogu kupiti novcem.

"Ovo je jedno od najluksuznijih stambenih područja u Gaziantepu", kaže muzičar Yunus Emre, čiji se rođak i njegova četveročlana porodica vode kao nestali. "Ovdje žive najbogatiji. Ti se stanovi prodaju za milione." Ali cijena nekretnine nije značila ništa kad se dogodio potres.

"Samo sam ljut. Želim nekoga privesti pravdi, ali ne znam koga", kaže 28-godišnjak. Za njega je toliki broj stranaka kriv za ono što nije samo nacionalna tragedija, već, s urušavanjem tolikih zgrada, i nacionalni skandal. "Počinje s izvođačem radova", objašnjava.

"On koristi nekvalitetan građevinski materijal. Sljedeće je tijelo za izdavanje certifikata. Na rukama imaju krv ljudi koji su ovdje umrli. Nije u redu izvođača radova zvati žrtvenim jarcem. Odgovorni su oni koji su ovu gradnju odobrili zajedno s Vladom i državom. Oni uopće nisu trebali potpisati ovu gradnju."

Apartmansko naselje Ayşe Mehmet Polat staro je 24 godine. Četiri od njegovih šest blokova su se srušila, dok su ostale zgrade oko njega ostale.

BBC je došao na to mjesto jer su čuli da je uhapšena osoba za koju se tvrdi da je izvođač radova. Kasnije će preko svog odvjetnika reći da nije učinio ništa loše i da ne treba snositi nikakvu odgovornost.

BBC

Ali šta se tačno dogodilo 6. februara i da li se to moglo spriječiti?

Dok dolaze u kompleks, hitne službe otkrivaju šokantnu brojku - poznato je da je 136 ljudi tu poginulo dok su spavali.

Na susjednoj benzinskoj stanici pitaju imaju li kakvu snimku CCTV-a kad su se dogodili potresi. Dobijaju snimke s četiri odvojene kamere koje pokazuju horor koji se odvija. Prvo snažno podrhtavanje svjetala, zatim nekoliko sekundi kasnije ljudi koji bježe spašavajući svoje živote prije nego što se konačno pojavi gusti oblak dima i prašine koji obavija sve na svom putu.

Stambene zgrade srušile su se u nekoliko sekundi.

Dok napuštaju benzinsku postaju, privučeni su hrpom ličnih stvari na rubu dvorišta. To je duboko uznemirujući muzej života koji su se iznenada ugasili - domaće zadaće, lutke, tave i porodične fotografije. Jedna osoba traži po toj hrpi i neutješno jeca. Radi se o 65-godišnjoj Emel Filik. “Sve je nestalo”, kaže.

Objašnjava da je njen bratić spavao u jednom od četiri uništena bloka, a da niko nije preuzeo odgovornost da zgrada bude sigurna.

"Kad počnete živjeti u svom stanu, ništa se ne događa. Nema inspekcije. Osiguranje od potresa i imovinsko osiguranje također ne funkcioniraju. Općina ne vrši provjere. Nema takve stvari kao što je nadzor."

Bilo je zabrinutosti oko ovih stanova, kaže ona, dodajući da je voditeljica udruge stanara - žena poznata kao Selma - čak pozvala susjede da dođu na sastanak kako bi saslušali njene strahove. "Prije šest mjeseci Selma nam je govorila o problemima zgrade. Rekla je 'Dragi stanari, naše zgrade bi se mogle srušiti i od najmanjeg potresa. Ojačajmo stupove. Ako ste u nedostatku novca, općina nam može pomoći naći jeftinije rješenje.' Održala je nekoliko sastanaka, ali ništa se nije dogodilo."

BBC je došao do Selminog broja telefona i ona potvrđuje da je održavala sastanke kako bi izrazila svoje strahove. Ali trebaju li stanovnici doista plaćati da bi bili sigurni u svojim domovima? To je bilo pitanje strukturalnog integriteta, a ne krečenja zidova.

Voditelj organizacije koja predstavlja arhitekte u Turskoj, Eyüp Muhçu, govori da konačnu odgovornost za osiguravanje sigurnosti zgrada ima turska vlada.

"Prioritet središnje vlade nije bio učiniti gradove sigurnima, već implementirati neke projekte koji su bili isključivo planirani za maksimiziranje profita. Iz tog razloga, 65% trenutnog fonda zgrada u Turskoj je rizično. A nikakve mjere nisu provedene u vezi s tim rizičnim strukturama."

S dvoje stanara koji su nam rekli da je bilo potencijalnih problema unutar blokova – BBC je pokušao  saznati jesu li odgovorni za zgradu znali za to i jesu li išta poduzeli.

Kada je BBC prvi put stigao u blok, dječak im je nakratko prišao i rekao da je njegov tata golim rukama izvukao sedmero ljudi iz ruševina. Zvučalo je izvanredno, s obzirom na razmjere razaranja koje su se mogli vidjeti. I sasvim sigurno, kada su čuli i druge kako govore o hrabrosti čovjeka po imenu Bahattin Aşan, odlučili su ući mu u trag.

"Vidio sam zgradu kako se ljulja i ruši. Došao sam trčeći, bio je mrak, padala je kiša, padao je i snijeg i ja sam prvi reagirao", priča nam.

Bahattin Aşan je radio kao zaštitar u stambenom naselju. Pokazuje potresan video koji je snimio u ruševinama koje se dime i u kojem doziva one koji su zarobljeni. Neki ljudi odgovaraju.

"Sam sam spasio sedmero ljudi. Bilo je kao apokalipsa. Čak i sada dok vam ovo govorim, još uvijek se tresem", kaže.

Ali što je s tim navodnim zabrinutostima oko sigurnosti zgrada?

"Na parkiralištu sam vlastitim očima svjedočio nedostacima. Kad bih dotaknuo betonske stupove, raspali bi se u prah u mojim rukama, kao da uopće nije bio beton. Željezo je hrđalo u stupovima, kiša je oštetila nagrizajući željezo."

Kad je upitan je li to ikada prijavio, on insistira na tome da su svi to znali, i uprava, kao i stanovnici. "Rekao sam prijatelju da sve i da mi ovdje daju stan, ne bih ga uzeo. Rekao sam da je to zato što nisam mislio da su stupovi čvrsti i da bi se u potresu zgrada srušila."

Ali čovjek optužen da je izvođač radova, Mehmet Akay, kaže da je zgrada bila u skladu s propisima u vrijeme kada je izgrađena. Tvrdi da su kanalizacijski i vodovodni radovi dodani na imanje nakon izgradnje - i da je taj ili neki drugi rad možda oštetio potporne stupove.

Koliko je drugih zaštitara i čuvara širom Turske izrazilo sličnu zabrinutost u zemlji nesigurno smještenoj na raskrižju pomicanja tektonskih ploča? Neposredna slika koja se pojavljuje u četvrti Gaziantepa nije zataškavanje ili zavjera - već ravnodušnost ili neaktivnost.

Svi su znali da postoji problem, ali niko ništa nije poduzeo. Za opozicionog zastupnika Garoa Paylana, iz stranke HDP, kojeg BBC susreće dok posjećuje to mjesto, to je pokazatelj kriminalnog nemara industrijskih razmjera u turskoj gradnji i nadzoru.

"Ovo je zločin. Ovo je grijeh." Paylan optužuje vladu turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana da nije osigurala nove zgrade, kao ni ojačala stare.

"Naučnici su vikali o tome, govorili su će ovakva katastrofa doći, ali vlada nije učinila gotovo ništa. Upozoravali smo gradove, upozoravali smo ih da pripreme spasilačke timove, ali oni nisu učinili ništa i mi sada živimo ovu katastrofu. Kažu da je to sudbina. Ne, nije. U civiliziranim zemljama ovakve se katastrofe događaju, ali manje ljudi umire. A mi ovdje imamo desetke hiljada ljudi pod ruševinama."

Mehmet Akay, čovjek za kojeg vlasti kažu da je bio izvođač građevinskih radova za kompleks Ayşe Mehmet Polat, uhapšen je u subotu 11. februara - pet dana nakon potresa. Zaustavljen je na aerodromu u Istanbulu dok je pokušavao napustiti zemlju.

Državni tužitelji kažu da je on bio izvođač građevinskih radova, ali odgovarajući na pitanja koja mu je postavio njegov odvjetnik, gospodin Akay tvrdi da je on bio koordinator izgradnje, ali ne i izvođač. Odbacuje i optužbe da je korišten jeftini građevinski materijal.

U Gaziantepu, BBC traži odgovor od lokalnih vlasti, općine Şehitkamil. Glasnogovornik Ahmet Aydın Sert kaže da nisu primljene nikakve pritužbe na kompleks zgrada, te stoga nisu obavljene nikakve inspekcije. – Pregledali smo evidenciju i nismo našli nikakve nepravilnosti.

Predsjednik Erdogan je priznao da je hitna reakcija na katastrofu na nekim mjestima bila spora, ali je pozvao svoje ljude da ne slušaju one koje optužuje za politiziranje tragedije.

Njegova vlada poriče nemar i tvrdi da je više od 98% zgrada koje su se srušile bilo starije - poput kompleksa Ayşe Mehmet Polat - i izgrađeno prije nego što je vladajuća stranka preuzela vlast.

Mnogo je onih koji bi rekli da svaka država ima moralnu - ako ne i zakonsku - dužnost zaštititi svoje građane, bez obzira na starost njihove imovine.

A kada Turci ove godine izađu na izbore, sami će odlučiti ko može najbolje obezbijediti da njihove porodice budu sigurne u vlastitim domovima.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti