Nekoliko ključnih faktora

Kako je Švicarska pobijedila vrtoglavu inflaciju

28.02.2023. 13:16 / Izvor: Index.hr
švicarska

Dok se mnoge zemlje diljem svijeta nose s visokom inflacijom, rast cijena bio je daleko manje dramatičan u Švicarskoj.

Dok se mnoge zemlje diljem svijeta nose s visokom inflacijom, rast cijena bio je daleko manje dramatičan u Švicarskoj. Inflacija u Švicarskoj dosegla je 2022. najvišu razinu u posljednjih 29 godina i iznosila je 3.5%. Iako je visoka prema švicarskim standardima, znatno je ispod stopa drugih naprednih gospodarstava, poput SAD-a (9.1%), Ujedinjenog Kraljevstva (11.1%) i eurozone (10.6%).

"Mislim da to više osjećaju u inozemstvu nego ovdje u Švicarskoj. Moja majka živi u Berlinu i stalno mi govori da je sve postalo tako skupo", rekao je za CNBC jedan kupac u Zürichu.

Koji su faktori pomogli da se Švicarska zaštiti od neobuzdane inflacije?

Porast cijena koje su ionako visoke

Švicarska je jedna od najbogatijih zemalja svijeta s BDP-om po glavi stanovnika koji nadmašuje druga velika gospodarstva poput SAD-a, Japana i Njemačke. Također je dom mnogim najbogatijim građana svijeta, s prosječnim bogatstvom od 696.604 dolara po odrasloj osobi i visokim troškovima života.

Švicarski gradovi Zürich i Ženeva bili su među 10 najskupljih svjetskih gradova prošle godine, prema Economist Intelligence Unitu, iako je inflacija pogurala troškove života i u drugim skupim mjestima, poput Singapura i New Yorka.

Kao rezultat toga švicarski građani općenito su manje pogođeni rastom cijena, budući da imaju tendenciju da troše manji udio svojih prihoda na osnovne potrepštine kao što su hrana i smještaj, u odnosu na diskrecijske artikle.

"Budući da su ljudi u prosjeku prilično bogati, udio prehrambenih artikala u ukupnom proračunu kućanstava nije tako velik kao u drugim zemljama. Imamo i nejednakost, naravno. Ali, iz međunarodne perspektive, mislim da imamo vrlo dobru socijalnu politiku", rekao je za CNBC Tobias Straumann, profesor ekonomske povijesti na Sveučilištu u Zürichu.

Stabilnost švicarskog franka

Drugi razlog za relativnu stabilnost cijena u Švicarskoj proizlazi iz jakog švicarskog franka. Valuta zemlje je postojano jačala, porasla je u vrijednosti, da bi dosegnula paritet u odnosu na euro 2022. Dok su mnoge valute pale u odnosu na aprecirajući američki dolar, švicarski franak ostao je stabilan unatoč volatilnosti u Europi.

To se dogodilo uglavnom zbog njegovog statusa valute "sigurnog utočišta" ili obrambenog sredstva. Švicarski franak snažno je potpomognut velikim rezervama zlata, obveznicama i financijskom imovinom, što pomaže Švicarskoj narodnoj banci osigurati stabilnost valute tijekom razdoblja volatilnosti.

To također koristi švicarskom gospodarstvu, koje uvelike ovisi o međunarodnoj trgovini. Svake godine Švicarska uveze robu i usluge u vrijednosti od oko 302 milijarde dolara, od čega većina dolazi iz susjednih zemalja EU. Jači švicarski franak daje efektivni popust na taj uvoz.

Švicarska u međuvremenu izvozi gotovo jednakih 305 milijardi dolara godišnje - uglavnom robu i usluge veće vrijednosti, kao što su satovi i lijekovi, koji su manje osjetljivi na fluktuacije cijena nego roba masovne proizvodnje s niskom maržom.

Stabilna opskrba energijom

Švicarska je također manje izložena nekim od vanjskih čimbenika koji su pogurali cijene tijekom 2022. godine, kao što je ruski napad na Ukrajinu. S planinskom topografijom i više od 1500 jezera, Švicarska se manje oslanja na uvoz nafte i plina od nekih svojih europskih susjeda, a hidroelektrane igraju važnu ulogu u opskrbi energijom.

Švicarski dobavljači energije također su većim dijelom u javnom vlasništvu, što znači da su manje izloženi ekstremnoj volatilnosti tržišta kroz financijske sigurnosne mreže, a istodobno podliježu strožim regulacijama cijena.

Na kraju 2022. cijene energije u Švicarskoj rasle su po stopi od 16.2%, što je ispod razina s kojima su se suočile velike zemlje poput Njemačke (25%), Nizozemske (30%), Ujedinjenog Kraljevstva (52.3%) i Italije (64.7%) ). Državno energetsko regulatorno tijelo sada očekuje porast cijena za daljnjih 27% u 2023. godini, s prosječnim računom za energiju u kućanstvu koji će premašiti 1215 švicarskih franaka.

Jean-Claude Huber, upravitelj Hotela Piz Buin Klosters na istoku Švicarske, kaže da je standardizacija dugoročnih energetskih ugovora pomogla da se tvrtke poput njegove zaštite od većeg rasta cijena ove godine. Dinamična struktura cijena hotela s četiri zvjezdice također znači da je Huber bio u mogućnosti prenijeti povećanja cijena od oko 5-10% na korisnike bez štete po potražnju.

"Možemo se igrati s cijenama puno više nego kad bismo imali fiksne cijene cijelo vrijeme i to nam puno pomaže. Siguran sam da će troškovi biti veći nego dosad, ali bi i promet trebao biti veći", rekao je Huber za CNBC.

Kontrola cijena roba i usluga

Uz energiju, Švicarska također ima strogu kontrolu cijena roba i usluga, što je također čini manje osjetljivom na fluktuacije uzrokovane inflacijom.

Od osnovnih proizvoda koji se koriste za mjerenje inflacije u eurozoni, uključujući hranu, stanovanje i prijevoz, gotovo jedna trećina (30%) podliježe regulaciji cijena u Švicarskoj - više nego u bilo kojoj drugoj europskoj zemlji.

Cijene hrane u Švicarskoj porasle su po godišnjoj stopi od 4.0% u prosincu prošle godine, u usporedbi s 11.9% u SAD-u, 16.9% u Ujedinjenom Kraljevstvu i 19.8% u Njemačkoj.

Visoke carine na određene poljoprivredne uvoze također znače da domaća hrana, poput mlijeka i sira, ima povlaštene cijene i manje je pod utjecajem kretanja na globalnim tržištima hrane. To je zauzvrat pomoglo u stimuliranju gospodarstva zemlje.

"Pokušavamo kupovati što više švicarskog, ali čak i regionalnog. Dugoročno želimo imati lokalnu industriju koja radi i funkcionira", rekao je Huber.

Inflacija će pasti ispod 2% do 2024.

To ne znači da su švicarski potrošači bili potpuno imuni na nedavna poskupljenja. Građani koji su razgovarali sa CNBC-jem primijetili su relativan rast cijena najma stambenom prostora, kao i nekih prehrambenih proizvoda.

Međutim, Švicarska narodna banka objavila je u prosincu da predviđa pad inflacije na prosječnih 2.4% u 2023., prije nego što dosegne 1.8% u 2024. godini To bi bilo ispod cilja od 2%. Ipak, ekonomisti kažu da to vjerojatno neće naštetiti gospodarstvu.

"Čak i ako imamo neku vrstu recesijskog scenarija, ljudi i dalje dolaze, a to, naravno, stabilizira potražnju. Očekujem isto za ovu godinu, a vjerojatno i za 2024.", rekao je Straumann.

Što druge zemlje mogu naučiti od Švicarske

Jedinstveni švicarski gospodarski krajolik stvara se desetljećima i većini je zemalja teško kopirati takvo nešto. Naprimjer, politika deviznog tečaja nije se mogla odražavati na širu eurozonu s obzirom na različita gospodarstva koja su uključena.

Međutim, Straumann je rekao da je nacionalizacija švicarske opskrbe energijom ponudila važnu lekciju drugim zemljama, posebno onim nacijama u Europi koje su krenule prema privatizaciji i sada plaćaju cijenu.

"Srednjoročno do kratkoročno to je bila vrlo dobra ideja, ali to ne nudi otpornost", rekao je o privatizaciji opskrbe energijom te dodao: "Istodobno su mnogi ljudi govorili da su Švicarci previše konzervativni, no retrospektivno bih rekao da je to bila vrlo dobra odluka."

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti