Fince iritira što ih se proglašava najsretnijom nacijom na svijetu

Kada je novinarka Business Insidera Franka Martelu pitala što ga usrećuje, pokazao joj je fotografiju reda šarenih dječjih bicikala.

“Vodio sam svoje najmlađe dijete u vrtić i vidio sve ove malene bicikle, stotine njih”, rekao je. Djeca, od kojih neka imaju tek sedam godina, u školu idu sama, a sama se i idu van igrati.

Martela je filozof i istraživač na sveučilištu Aalto u Espoou, dvadesetak kilometara od Helsinkija. On iznimno cijeni slobodu u kojoj uživaju njegova djeca, piše Business Insider.

“Mala djeca mogu se sama kretati”, kaže. “To je nešto o čemu Finci ne razmišljaju previše ako nikada nisu bili izvan zemlje. Uzimaju to zdravo za gotovo.”

Velike razine društvenog povjerenja u Finskoj jedan su od razloga zašto je ta zemlja proglašena najsretnijom na svijetu već šest godina zaredom. World Happiness Report, koji radi ovu rang listu, naglašava da većina Finaca očekuje da će im novčanik biti vraćen ako ga kojim slučajem izgube.

“U Helsinkiju je potpuno normalno ostaviti bebu vani, ako je moguće pored prozora i s monitorom u kolicima, tako da ga možete vidjeti dok kupujete ili pijete kavu”, kaže Jennifer De Paola, socijalna psihologinja i stručnjakinja za sreću Finaca koja se preselila u tu zemlju kada je imala 25 godina.

Ova zemlja također je poznata po pažnji koju posvećuje ravnoteži između poslovnog i privatnog života. Kada je novinarka jednog dana upoznala Heli Jimenez u uredu tvrtke Visit Finland nakon pet popodne, uredi su bili gotovo potpuno prazni – većina radnika već su otišli kućama.

Jimenez kaže da Fince iznenađuje činjenica da većina ljudi u drugim zemljama ne posjeduje “jednostavne vještine” poput paljenja vatre u prirodi.

Dakle, Finci imaju slobodnu djecu, vjeruju svojim susjedima, žive u skladu s prirodom i s posla odlaze na vrijeme.

No ako ih pitate što misle o rang-listi najsretnijih zemalja svijeta, njihov odgovor često će vas iznenaditi.

“Uvijek smo iznenađeni što smo još uvijek prvi”, kaže Meri Larivaara, koja radi na promoviranju mentalnog zdravlja. “Svaki put se priča o tome kako je to moguće.”

Lokalci s kojima je novinarka razgovarala bili su iritirani ovom percepcijom. Spominjanje izvješća često izaziva okret očima i uzdahe.

“Ne slažemo se s tim, to nije realno za nas”, kaže jedan dizajner interijera.

Fince je bolje opisati kao “zadovoljne,” kaže Jimenez. “Zadovoljni smo svojim životima.”

Drugačije pitanje

Dio problema leži u samom istraživanju, koje sastavlja tim nezavisnih stručnjaka.

Podaci se uzimaju iz Gallupove World Polla, globalne ankete koja od ljudi traži da ocijene svoj život na zamišljenoj ljestvici koja mjeri mogući život od najboljeg i najgoreg mogućeg. Ispitanici svoj život ocjenjuju na skali od 0 do 10.

“Pitanje koje se postavlja ispitanicima je koliko su trenutno zadovoljni svojim životom. Nitko ne spominje sreću”, kaže De Paola.

“Sreća ima više veze s emocijama i načinom na koji se one komuniciraju”, kaže ona, spominjući istraživanje u kojem je proučavala asocijacije riječi na društvenim mrežama. “Smijeh i veselje više se povezuju sa srećom nego ideja životnog zadovoljstva.”

“Jednostavno je više seksi reći da je istraživanje o sreći u svijetu umjesto da kažete da se radi o istraživanju životnog zadovoljstva”, dodaje.

Finci sebe ne smatraju posebno sretnim ljudima. Upravo suprotno, ova zemlja može biti poprilično pesimistična.

"Finci nisu dobri u stvaranju atmosfere optimizma”, kaže Larivaara, no dodaje da pesimizam i zadovoljstvo mogu istovremeno postojati.

Čest je stereotip da su Finci introvertirani i povučeni. Finci gledaju svoja posla, kaže baka novinarke, koja je Finkinja.

Tijekom ljeta, oni imućniji odlaze u privatne ljetne kolibe na selu i tamo ostaju tjednima.

Da, klima je okrutna. Zime u Finskoj su mračne i iznimno hladne, pogotovo na sjeveru gdje zimi vlada gotovo konstantni mrak.

Ipak, također je istina da su Finci vrlo zadovoljni onim što imaju.

“Nazovu nas i pitaju volimo li svoje živote. Mi samo kažemo da danas ništa nije loše, neka možda nazovu opet sutra”, kaže jedan lokalac.

Sigurnost

Možda nije stvar u tome da su Finci sretni, već da ne osjećaju velike strahove koji možda postoje u drugim zemljama.

Finska ima jedan od najjačih sustava socijalne skrbi na svijetu. Godine 2021., ova zemlja potrošlila je 24 posto svog BDP-a na društvenu zaštitu, što je više od ijedne druge članice OECD-a te godine. U zemlji su porezi visoki, no stanovnici za to dobiju mnogo.

Zdravstvo i obrazovanje besplatni su za sve – sve do razine doktorata. Finska također plaća dio troškova za djecu, a radnici imaju pravo na četiri tjedna godišnjeg ljeti i jedan tjedan zimi, sve to uz 13 državnih blagdana.

Fince se od malih nogu uči da ne pristaju na loše radne uvjete, kaže De Paola. “Dobra plaća, dobre pauze, dobro radno vrijeme i posao koji odgovara njihovim sposobnostima – to su sve stvari koje svaki Finac očekuje.”

Na primjer, ako u Finskoj izgubite posao, država će vam pomoći dok ne nađete novi. “Ne morate se toliko brinuti o novcu kao negdje drugdje, na primjer u SAD-u”, kaže Martela. “Ako ja izgubim posao, to neće utjecati na obrazovanje moje djece ili zdravstveno osiguranje moje žene ili išta slično.”

Finci su također generalno manje dramatični kada razmišljaju o gomilanju bogatstva i imaju poprilično realnu ideju o tome što znači biti zadovoljan svojim životom.

“Ne bih rekla da nemaju velike snove, no njihovi snovi su dostižni”, kaže De Paola.

"I mi imamo problema’

Koliko god je zabavno raspravljati o ovakvim istraživanjima, ona naravno ne prikazuju jasno izazove koji postoje u svim zemljama, uključujući Finsku.

“Ljudi zaboravljaju da i druge zemlje imaju svoje društvene probleme. Teško je pronaći državu gdje tih problema nema”, kaže Larivaara i naglašava krizu mentalnog zdravlja koja posebno teško pogađa tinejdžere.

Kao i u mnogim drugim zemljama, i u Finskoj je tijekom pandemije došlo do porasta problema s mentalnim zdravljem među adolescentima. U proljeće 2021. godine, životno zadovoljstvo među tinejdžerima je palo, a anksioznost, depresija i osjećaj usamljenosti porasli su u odnosu na 2019., kažu podaci studije iz časopisa o mentalnom zdravlju djece i adolescenata.

Općenito već dva desetljeća raste broj pritužbi finskih adolescenata na mentalno zdravlje.

Finska također ima sve stariju populaciju. Statistike pokazuju da 21,9 posto finske populacije ima 65 ili više godina. Zemlja ima treći najveći postotak starijih u svijetu, nakon Japana i Italije.

Naravno, postoje i razlike u bogatstvu. Dvije djevojke novinarki kažu da su samo bogati u gradu sretni jer si mogu priuštiti odlazak na duge ljetne odmore u kolibe.

‘Ništa nije uklesano u kamen’

Kad govori o sebi, De Paola kaže da je osjetila porast životnog zadovoljstva otkad se u Finsku preselila iz Italije, gdje je odrasla.

Najviše cijeni osjećaj da u Finskoj može zastati i promijeniti tijek svog života, zahvaljujući opuštenom pristupu koji Finci imaju prema velikim životnim događajima. Ljudi svih dobi često uzimaju pauzu od svojih karijera i vraćaju se na sveučilišta. “Stvari ovdje nisu uklesane u kamen”, kaže ona.

Nakon što se u Italiji obrazovala za kliničku psihologinju, “prirodni put bio bi da se nastavim školovati kao psihoterapeutkinja.”

“Ovdje sam samo pauzirala i radila kratke poslove par godina dok ne shvatim što zaista želim”, kaže De Paola, koja sada uči za doktorat.

Bilo je i nekoliko iznenađenja.

Kada je De Paolu njen partner prvi put odveo u “ljetnu kolibu”, poznatu pod imenom mökki, primijetila je da mnoge kolibe nemaju struju, a neke nemaju ni vodu.

Finci se umjesto toga vole kupati u jezerima. “To je jedna čudna stvar koja usrećuje Fince”, kaže ona.