Švedska se nada da će do jeseni utvrditi ko stoji iza sabotaže gasovoda Sjeverni tok

Švedska se nada da će do jeseni moći utvrditi ko stoji iza sabotaže gasovoda Sjeverni tok, izjavio je za švedski radio tužilac koji vodi istragu u toj zemlji.

U septembru 2022. godine, nekoliko neobjašnjivih podvodnih eksplozija pokidalo je Sjeverni tok 1 i novoizgrađeni plinovod Sjeverni tok 2 koji povezuje Rusiju i Njemačku preko Baltičkog mora.

Eksplozije su se desile u ekonomskim zonama Švedske i Danske, a obje zemlje tvrde da su eksplozije bile namjerne, ali još uvijek nisu utvrdile ko je odgovoran.

Mats Ljungqvist, tužilac koji vodi švedsku istragu, rekao je za Švedski radio da se sastao sa njemačkim tužiocem i da su radili zajedno, ali je odbio da iznese više detalja.

"Nadam se da ćemo barem ove jeseni moći donijeti odluku u vezi s optužnicama, barem je to ambicija kako stvari sada stoje. Mislim da će se, zapravo, vremenom otkriti ko je izvršio sabotažu", rekao je Ljungqvist za švedski javni servis SR.

Ljungqvist nije odmah odgovorio na Reutersove zahtjeve za komentar.

Njemačka je potvrdila da su njeni istražitelji izvršili prepad na brodicu u januaru koja je možda korištena za transport eksploziva korištenog za dizanje plinovoda u zrak. Njemački mediji javili su da je čamac mogla koristiti mala ukrajinska ili proukrajinska grupa.

Ljungqvist je za Reuters u aprilu rekao da je glavni scenarij da iza napada stoji država ili grupa koju podržava država.

"Mislim da je ta hipoteza ojačana tokom istrage", kazao je on za SR.

Ruska invazija na Ukrajinu stavila je oslanjanje Evrope na ruski prirodni gas u središte političke pažnje, a uništenje gasovoda Sjeverni tok ubrzalo je prelazak bloka na druge snabdijevače energijom.

Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2, od kojih se svaki sastoji od dvije cijevi, izgradio je ruski Gazprom koji je pod kontrolom države, kako bi pumpao 110 milijardi kubnih metara prirodnog gasa godišnje u Njemačku, prenosi Reuters.