Zašto je Švicarska tako otporna na visok rast cijena hrane

Švicarska se pokazala imunom na visok rast cijena namirnica u poređenju s ostalim državama svijeta. Prosječna godišnja inflacija je 2022. iznosila samo 2,8 posto, dok je u Evropskoj uniji iznosila 9,2 posto.

Rat u Ukrajini je negativno utjecao na globalne zalihe pšenice, što je uzrokovalo rast cijena namirnica, kao što su proizvodi od tjestenine. Prema Evropskom uredu za statistiku (Eurostat), u Italiji, zemlji tjestenine, rast cijena proizvoda od tjestenine je 2022. iznosio 17,2 posto. S druge strane, taj rast je u Švicarskoj iznosio 11,2 posto.

Kako piše portal swissinfo, Švicarska je prilično dobro prebrodila inflaciju, što je iznenađujuće jer polovinu hrane uvozi. Zašto je inflacija cijena hrane u Švicarskoj bila niska?

Struktura troškova

Thomas Schwab iz njemačke Fondacije Bertelsmann je ukazao da su u Švicarskoj manje promjene troškova koje ulaze u cijenu namirnica u odnosu na ostale države. Ti troškovi se odnose na logistiku, skladištenje i plate.

Osim toga, u Švicarskoj su fiksni troškovi proizvodnje hrane (što se odnosi na strojeve za proizvodnju, zemljište na kojem se uzgajaju poljoprivredne kulture i sam rad) mnogo viši od promjenjivih troškova (kao što su đubrivo, pesticidi i sjeme).

Regulacija cijena

Sljedeći razlog zbog kojeg ova zemlja ima nisku stopu inflacije cijena namirnica jeste taj što vlast reguliše te cijene. Toj regulaciji je podložno više od četvrtine proizvoda iz potrošačke korpe. Ova regulacija je najveća u Evropi, što znači da cijene mnogih artikala nisu u potpunosti određene ponudom i potražnjom.

Dinamične uvozne tarife

Švicarska koristi dinamičan sistem uvoznih tarifa koji je usko vezan za nivo nacionalne proizvodnje. To je od posebnog značaja pri uvozu poljoprivrednih proizvoda. Schwab je ukazao da to znači da se te tarife snižavaju kada postoji globalni rast cijena hrane.

Upotreba energije u poljoprivredi

Način na koji Švicarska upotrebljava energiju također utječe na cijenu hrane.

"Energija je ključni faktor troškova u proizvodnji i distribuciji poljoprivrednih proizvoda. Energija ima vitalnu ulogu od uzgoja, preko prerade, do transporta", napomenuo je Schwab.

Udio švicarske poljoprivrede u ukupnom korištenju energije je 2020. iznosio 0,6 posto, dok je taj udio u ostalim državama članicama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj država (OECD) iznosio dva posto. Energetski troškovi su smanjeni i zbog strukture švicarskog energetskog tržišta.

Većina distributera struje su međusobno integrirani lokalni operateri koji sami proizvode struju i isporučuju je ili je jeftino kupuju na osnovu dugoročnih ugovora. Time se doprinosi da cijene energije budu stabilne, piše swissinfo.