Analiza privatne zrakoplovne industrije

Zašto sve manje direktora leti korporativnim zrakoplovima

26.12.2023. 14:14 / Izvor: Bloombergadria.com
avioni

Kapacitet zračnog prometa vratio se na pretpandemijsku razinu.

Pandemijske glavobolje uveliko su iza nas, a putnički sektor doživio je veliki povratak. 

Zračni promet se udvostručio u odnosu na najnižu točku tijekom pandemije, a liste čekanja na isporuku novih komercijalnih zrakoplova zbog velike potražnje uglavnom se protežu do kraja desetljeća.

No, jedan segment putničke industrije zapeo je u zoni čekanja: korporativno zrakoplovstvo, piše Bloomberadria.com.

Iako je broj letova u okviru šireg sektora privatnog zrakoplovstva, koji uključuje čarter-letove te zrakoplove u fraktalnom i pojedinačnom vlasništvu kojim upravljaju treće strane, porastao za gotovo 19 posto u odnosu na 2019., odjeli za letove unutar poduzeća bilježe gotovo isti broj letova kao i prije četiri godine.

To pokazuju podaci poduzeća WingX iz Hamburga koje pruža tržišne podatke i analize o privatnoj zrakoplovnoj industriji.

U ovoj eri pomanjkanja pilota, kritika na račun klimatskih promjena i sve većeg broja internetskih detektiva koji prate i objavljuju podatke o luksuznim letovima korporativnih šefova i jetseta mnogobrojni su razlozi za to.

Kapacitet zračnog prometa vratio se na pretpandemijsku razinu.

No, to ne znači da će top menadžeri prestati letjeti privatnim letovima.

Ušteda vremena, povećana sigurnost i mogućnost vođenja poslovnih razgovora bez prisluškivanja tijekom leta i dalje su snažni pokretači potražnje za korporativnim zrakoplovstvom.

Imućni se za privatne letove odlučuju i zbog loše usluge avioprijevoznika, a mnoga poduzeća imaju pravila koja nalažu ljudima na vrhu da izbjegavaju putovanje komercijalnim zrakoplovima.

Neka poduzeća, uključujući Campbell Soup, LyondellBasell i Allstate, putovanja svojih izvršnih direktora povjeravaju operatorima zrakoplova u tzv. fraktalnom vlasništvu.

Taj segment tržišta nalazi se negdje između čartera i zrakoplova u izravnom vlasništvu, a omogućuje pojedincima ili društvima da za cijenu određenog dijela zrakoplova – pa makar i šesnaestine – unaprijed kupe određeni broj sati letenja uz ugovor na pet godina.

Fraktalno vlasništvo nad zrakoplovom smatra se vlasništvom u porezne svrhe, a kupac nakon isteka ugovora dobiva preostalu vrijednost zrakoplova, po čemu se takav oblik vlasništva razlikuje od zakupa.

Fraktalno vlasništvo nad zrakoplovima pokazalo se kao nedvojbeni pogodak tijekom pandemije, kad su izvršni direktori i bogati putnici željeli pod svaku cijenu izbjeći bliski kontakt s ostalim putnicima, a čarter-letova nije bilo zbog porasta potražnje.

Letovi frakcijskih operatora porasli su za 41 posto u odnosu na 2019., a segmentom dominiraju poduzeća NetJets u vlasništvu konglomerata Berkshire Hathaway i Flexjet.

"Raste popularnost među novim korisnicima i ljudima koji su prije koristili čartere, a pad je zabilježen kod korporativnih odjela za poslovna putovanja", kaže Kenn Ricci, predsjednik poduzeća Flexjet, koje u svojoj floti ima oko 270 zrakoplova.

"U svijetu gdje se korporativni zrakoplovi prate kako bi se dobile informacije o potencijalnim poslovnim transakcijama, a aktivisti za klimatske promjene postaju sve oštriji po pitanju emisija stakleničkih plinova koje su posljedica takvih letova, neka poduzeća odustaju od izravnog vlasništva nad poslovnim zrakoplovima ili nabavke dodatnih usluga treće strane radi privatnosti", kaže Ricci, čije poduzeće još uvijek ima listu čekanja kupaca koji žele kupiti udio u zrakoplovu.

Privatni mlažnjak koji su klimatski aktivisti poprskali bojom na njemačkom otočiću Sylt. | Julius Schreiner/Getty Images

Pojedinci vični tehnologiji uspjeli su zaobići program američke Federalne uprave za zrakoplovstvo koji neovlaštenim osobama brani praćenje letova tako što direktno love signale koje odašilju zrakoplovi.

Tako je, na primjer, student Jack Sweeney objavio kretanje privatnog zrakoplova Teslina izvršnog direktora Elona Muska 2020.godine. Startupovi kao što su ADS-B Exchange i JetSpy olakšavaju praćenje zrakoplova čiji vlasnici pokušavaju zaštititi svoj položaj.

"Surađujemo s mnogim poduzećima s popisa Fortune 500 koja imaju udjele kod nas, a uz to i vlastite odjele za poslovna putovanja, tako da jedno ne isključuje drugo", kaže Ricci.

"Kad žele da nešto ostane anonimno, imaju način da to učine.", kaže.

Još jedan razlog zbog kojeg poduzeća i bogati vlasnici zrakoplova počinju razmišljati o fraktalnim ugovorima je i nestašica pilota i rezervnih dijelova.

Potražnja za privatnim letovima tijekom pandemije porasla je toliko da su pružatelji usluga zakupa uz pretplatu, odnosno tzv. jet karticu koja korisnicima omogućuju da rezerviraju zrakoplov određeni broj sati ili dana unaprijed, morali povući jamstva o dostupnosti.

To je privuklo još veći broj korisnika fraktalnog vlasništva, tvrdi Doug Gollan, osnivač usluge usporedbe kartica za privatni avion (engl. Private Jet Card Comparisons), koja pretplatnicima nudi informacije o različitim programima letenja.

Gollan tvrdi da su mnogi njegovi klijenti frustrirani dugim listama čekanja za održavanje zrakoplova ili za pohađanje tečajeva koji su potrebni njihovim pilotima.

Zbog takvih se prepreka ponekad ne mogu služiti vlastitim zrakoplovima kad im je to potrebno.

"Iznenada je to za neke ljude postala prevelika gnjavaža", tvrdi Gollan.

Zaključuje da su putnici jednostavno odlučili prepustiti brigu oko organizacije letova poduzećima poput NetJetsa i Flexjeta.

Pandemija je isto tako izbrisala stigmu s privatnih letova, koja se posebno rasplamsala kad je u javnost procurila vijest da su izvršni direktori autoindustrije u trenutku velike financijske krize privatnim zrakoplovima odletjeli u Washington kako bi zatražili financijsku pomoć Kongresa i zbog sličnih afera.

Američka neprofitno udruženje National Business Aviation Association (NBAA) na kritike je odgovorila kampanjom pod nazivom "Bez aviona nema uspjeha" (engl. No Plane, No Gain), koja naglašava da privatni letovi predstavljaju uštedu vremena.

NBAA se sad oštro protivi aktivistima za zaštitu okoliša koji su u svibnju omeli sastanak ove industrije u Ženevi, a na otoku Sylt u Sjevernom moru obojili privatni zrakoplov u narančasto.

Udruženje je u listopadu u sklopu godišnje konferencije u Las Vegasu najavilo novu kampanju pod nazivom "Brzi uspon" (engl. Climbing. Fast), kojom naglašava napore koje industrija ulaže u prelazak na održiva zrakoplovna goriva i ciljeve neto nulte emisije ugljika do 2050. godine.

Kampanja dolazi u vrijeme kad se sve više poduzeća suočava s pritiskom u vezi s upotrebom poslovnih zrakoplova.

Na godišnjoj skupštini korporacije PepsiCo u svibnju dioničar aktivist optužio je poduzeće zbog "korporativnog licemjerja i dvostrukih standarda".

Poduzeće, naime, puno troši na privatna avio putovanja, a istovremeno promovira ekološke programe. Iako sektor privatnog zrakoplovstva troši puno manje goriva od komercijalnog, poslovni zrakoplovi imaju puno veće emisije po putniku.

Mnoga poduzeća, uključujući Merck, Cardinal Health i FedEx, nalaže svojim menadžerima da iz sigurnosnih razloga lete privatnim zrakoplovima kako za poslovne tako i za osobne potrebe.

Poduzeća imaju razna pravila u vezi s ograničenjem osobnih letova pa se tako neka temelje na određenim novčanom iznosima, a neka na maksimalnom dopuštenom broju sati letenja. Walgreens Boots Alliance, primjerice, ima ograničenje od 75 sati godišnje. Neka poduzeća troškove takvih putovanja prikazuju kao menadžerske bonuse.

Druga, uključujući Exxon Mobil, uračunavaju osobnu upotrebu poslovnih zrakoplova u sigurnosne troškove.

Aktivistički nastrojeni dioničari i članovi uprave u nekim su slučajevima pokrenuli rasprave o upotrebi poslovnih zrakoplova za osobne svrhe.

Tako je prošle godine dioničar tužio izvršnog direktora poduzeća Skechers USA Roberta Greenberga i njegova dva sina – oba rade u upravi poduzeća – zbog višemilijunskih troškova jer su poslovnim zrakoplovima odlazili na odmor na Fidži i otočje Bora Bora. Glasnogovornik poduzeća nije odmah reagirao na zahtjev za komentarom.

"Fraktalno vlasništvo izvršnim direktorima korporacija pruža pokriće od takvih kritika jer je nemoguće doznati tko leti Flexjetovim zrakoplovima", tvrdi Ricci.

Prema njegovim riječima, poduzeće se trudi nabaviti teško dostupno održivo zrakoplovno gorivo kad god je to moguće i pruža svojim korisnicima mogućnost da uplate kompenzaciju za emisije ugljika.

"Uvijek ćemo biti loši momci. Laka smo meta za kritike na račun okoliša", zaključuje Ricci.

"Jedino što možemo je dati sve od sebe.", kaže.

ZAKLJUČAK Sve više poslovnih subjekata kupuje frakcijske udjele zrakoplova kojim upravljaju privatni operatori radi lakše organizacije puta i sprečavanja praćenje putovanja od aktivista.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti