Akta header logo
Pocetna link logo

vijesti

Registar link logo

registar

Tenderi link logo

tenderi

logo
VIJESTI
INVESTICIJE
KAPITAL
EU
NAJAVE
LIČNOSTI
KARIJERA
PAUZA
ANALIZE
PODCAST
PROMO
Akta headerlogo
VIJESTI
Bosna i HercegovinaRegijaSvijet
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
INVESTICIJE
ProjektiUrbanizamNekretnineImovina u stečajuPrivatizacija
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KAPITAL
IzvještajiSvjetske berzeBH berzeDioniceBankarstvoLegislativa
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
EU
PolitikaEkonomijaFondoviNatoMapEu integracijeRiječi stručnjaka
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
NAJAVE
Konferencije i kongresiSajmovi i izložbeDogađajiSeminari i edukacije
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
LIČNOSTI
SvijetKultura i sportPrivreda i politikaKolumna
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KARIJERA
LeadershipTips and tricks
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
ANALIZE
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
Akta footer logo

Poslujte bolje!

Instagram
Facebook
YouTube
Tiktok
LinkedIn
Viber
Twitter
Rss
POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo

Uslovi korištenjaPolitika privatnostiUređivačke smjerniceČesta pitanja

Copyright ©2005 - 2026 Akta.ba Sva prava zadržana.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača. Ova elektronska serijska publikacija registrovana je pod ISSN brojem: ISSN 1986-6968 (Online)

POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo

AKTA APLIKACIJA

Google play Akta aplikacijaapple store Akta aplikacija
izrael

14.04.2024 |

Vijesti / SVIJET

Izvor: Agencije

preko 300 iranskih projektila

Kako je Izrael oborio 99% projektila ispaljenih iz Irana

Iran je tokom noći lansirao oko 170 dronova, više od 30 krstarećih projektila i više od 120 balističkih projektila.

Kako navode izraelski i američki zvaničnici, gotovo sve balističke rakete i bespilotne letjelice koje je Iran lansirao na Izrael u subotu navečer, presretnuti su i nisu ispunili svoj cilj. Uspjeh u odbrani od iranskih projektila ostvaren je zahvaljujući ogromnoj i višeslojnoj raketnoj odbrani koju su postavili Izrael i SAD, navodi se u analizi CNN-a.

Većina od preko 300 iranskih projektila, za koju se vjeruje da je većina ispaljena sa teritorije Irana tokom petosatnog napada, presretnuta je prije nego što je stigla do Izraela, više od 1.770 kilometara udaljenog od lansirnih tačaka.

Iran je tokom noći lansirao oko 170 dronova, više od 30 krstarećih projektila i više od 120 balističkih projektila, saopštila je izraelska vojska.

U telefonskom razgovoru u nedjelju, američki predsjednik Joe Biden rekao je izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu da to predstavlja pobjedu za Izrael jer ništa “vrijedno” nije pogođeno, rekao je visoki zvaničnik američke administracije za CNN.

Američki zvaničnici rekli su da su više od 70 dronova i tri balističke rakete presreli brodovi i vojni avioni američke mornarice, ne dajući detalje o tome koja je odbrana korištena za obaranje projektila.

Američki ratni avioni su također oborili iranske projektile, navode zvaničnici, iako nije otkriveno odakle su avioni poletili. CNN ističe kako se u regionu nalazi američki nosači aviona kao i kopneni avioni u obližnjim američkim vojnim bazama.

Biden je u izjavi rekao da su SAD dobro pripremljene da pomognu u odbrani Izraela od iranskog napada.

Britanija je saopćila da je takođe spremna da interveniše koristeći avione Kraljevskog vazduhoplovstva koje ima u regionu.

“Ovi britanski mlaznjaci presreću sve vazdušne napade u dometu naših postojećih misija”, navodi se u saopćenju Ministarstva odbrane.

Glasnogovornik izraelske vojske također je rekao da je Francuska bila umiješana u odbijanje iranskih napada.

“Blisko sarađujemo sa SAD, Velikom Britanijom i Francuskom koji su djelovali večeras. Ovo partnerstvo je uvijek bilo blisko, ali se večeras manifestovalo na neobičan način”, rekao je portparol.

Gvozdena kupola, Davidova praćka i strijele

U međuvremenu, CNN ističe kako Izrael koristi niz sistema za blokiranje napada svih vrsta, od balističkih projektila s putanjama koje ih odvode iznad atmosfere do nisko letećih krstarećih projektila i raketa.

Izraelski sistem Gvozdene kupole (Iron dome) često je bio na naslovnim stranicama otkako je ta zemlja započela svoju vojnu ofanzivu na Gazu kao odgovor na Hamasove napade 7. oktobra unutar Izraela koji su izazvali trenutna neprijateljstva u regionu.

Gvozdena kupola je donji sloj izraelske protivraketne odbrane, ističe izraelska organizacija za odbranu od raketa (IMDO).

U Izraelu postoji najmanje 10 sistema Gvozdena kupola, od kojih je svaki opremljen radarom koji detektuje rakete, a zatim koristi sistem komande i kontrole koji brzo izračunava da li nadolazeći projektil predstavlja prijetnju ili će vjerovatno pogoditi nenaseljeno područje. Ako raketa predstavlja prijetnju, Gvozdena kupola ispaljuje projektile sa zemlje kako bi uništila projektil u zraku.

Sljedeća nivo odbrane je Davidova praćka, koja štiti od prijetnji kratkog i srednjeg dometa, navodi IMDO.

Davidova praćka, zajednički projekat izraelskog naprednog odbrambenog sistema Rafael i američkog odbrambenog giganta Raytheon, koristi kinetičke presretače Stunner i SkyCeptor za uklanjanje ciljeva udaljenih čak 200 kilometara, prema projektu Missile Threat u Centru za Međunarodne i strateške studije (CSIS).

Iznad Davidove praćke su izraelski sistemi Strijela 2 i Strijela 3, koji su razvijeni zajedno sa Sjedinjenim Državama.

Strijela 2 koristi fragmentacijske bojeve glave za uništavanje dolazećih balističkih projektila u njihovoj terminalnoj fazi – dok poniru prema metama – u gornjim slojevima atmosfere. Ovaj sistem ima domet od 70 kilometara i maksimalnu visinu od 45 kilometara, navodi Alijansa da odbranu od raketa, koja je ovaj sistem nazvala nadogradnjom američke raketne odbrane Patriot koju je Izrael nekada koristio.

U međuvremenu, Strijela 3 koristi tehnologiju hit-to-kill za presretanje nadolazećih balističkih projektila u svemiru, prije nego što ponovo uđu u atmosferu na putu do ciljeva.

Izrael takođe ima najsavremenije borbene avione, uključujući F-35I nevidljive avione koje je ranije koristio za obaranje dronova i krstarećih projektila, navodi se u novinskim izveštajima.

Balističke rakete koje su stigle do Izraela pale su na vazdušnu bazu Netavim na jugu Izraela, rekao je portparol izraelske vojske, dodajući da su izazvale samo manja strukturna oštećenja. Baza je funkcionisala i nastavila sa radom nakon napada, a avioni su nastavili da koriste bazu, dodao je on.

Fotografije koje je izraelsko ratno vazduhoplovstvo objavilo rano u nedjelju prikazuju borbene avione F-35 i F-15 kako se vraćaju u svoje baze u Izraelu nakon akcije koju su nazvali uspješnim presretanjima i misijama zračne odbrane.

Neka od oružja koja su lansirana na Izrael ispaljena su iz Iraka i Jemena, dodao je portparol.

izrael iran rat

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)