Globalnoj proizvodnji čokolade prijeti virus koji širi jedna vrsta insekta

Skoro 50 posto čokolade u svijetu dolazi iz stabala kakaa u zapadnoafričkim državama - Obali Slonovače i Gani. Zabrinjavajuće je to što se u spomenutim državama širi virus koji je opasan po stabla kakaa i osušene sjemenke od kojih se proizvodi čokolada.

Riječ je o patogenu koji napada stabla kakaa u Gani, što za posljedicu ima gubitke u žetvi od 15 do 50 posto. Patogen šire brašnaste bube koje jedu pupoljke, cvjetove i lišće. Virus CSSVD je prvi put primijećen 1996. godine na istoku Gane, a posljednjih godina se širi. Postojanje samog virusa je utvrđeno 1939.

"Ovaj virus je stvarna prijetnja po globalnu opskrbu čokoladom", upozorio je profesor matematike na Univerzitetu Texas u Arlingtonu Benito Chen-Charpentier koji je autor studije posvećene ovom problemu.

Globalizacija kao osnovni uzrok

Podsjetio je da je povećanje širenja biljnih štetočina i bolesti uzrokovano globalizacijom, klimatskim promjenama, intenziviranjem poljoprivrede i smanjenom otpornošću u proizvodnji. Veliki broj biljnih patogena su ozbiljna prijetnja proizvodnji hrane, ekonomijama država, biodiverzitetu i opstanku ruralnih sredina.

"Pesticidi ne djeluju dobro protiv brašnastih buba, ostavljajući poljoprivrednicima mogućnost da pokušaju zaustaviti širenje bolesti rezanjem zaraženih stabala i uzgojem stabala koja će biti otporna. No, uprkos svim naporima, Gana je u posljednjih nekoliko godina izgubila više od 254 miliona stabala kakaa", ukazao je Chen-Charpentier.

Poljoprivrednici se protiv brašnastih buba mogu boriti vakcinama za nasade, ali te vakcine su skupa, posebno za poljoprivrednike koji imaju niska primanja. Stabla kod kojih su vakcine primijenjene daju manje kakaa.

Chen-Charpentieri i još nekoliko njegovih kolega s više američkih akademskih ustanova razvili su novu strategiju borbe protiv patogena. Naime, strategija podrazumijeva korištenje matematičkih podataka kako bi se odredilo koliko stabala, kod kojih je primijenjena vakcina, moguće posaditi kako bi se spriječilo kretanje brašnaste bube s jednog stabla na drugo, pa samim tim i širenje virusa.

"Ovi insekti imaju nekoliko načina kretanja, a neka od njih su kretanje od krošnje do krošnje, nose ih mravi ili raznosi vjetar", napomenuo je Chen-Charpentieri.

Smatra da model zaštite koji je razvio sa svojim kolegama mnogo prihvatljiviji za farmere, piše list Jerusalem Post.