Globalna potrošnja vina pala na 27-godišnji minimum - šta je razlog?

Globalna potrošnja vina prošle je godine pala na najniži nivo od 1996. jer je inflacija dovela do rekordnih cijena, a to je odbilo potrošače koji se već bore s nižom kupovnom moći, objavila je Međunarodna organizacija za vino i vinovu lozu (OIV) sa sjedištem u Parizu. 

Procijenili su da je svjetska potrošnja u 2023. bila 221 milion hektolitara (mhl), što je pad od 2,6% u odnosu na 2022. i 7,5% ispod 2018., prenosi Reuters. Hektolitar je ekvivalent 133 standardne vinske boce, butelje.

Geopolitičke napetosti 

Navode kako su geopolitičke napetosti, posebno rat u Ukrajini i prateća energetska kriza, zajedno s poremećajima u globalnom lancu snabdijevanja, rezultirali višim troškovima proizvodnje i distribucije, što je posljedično dovelo do značajnog povećanja cijena za potrošače vina, smanjujući ukupnu potražnju. 

Prošlogodišnji pad potražnje bio je posebno značajan u Kini, a procijenjen je na minus 25%.

Tamošnja je potrošnja vina naglo porasla početkom stoljeća u skladu s rastućom srednjom klasom. No, u proteklih je pet godina pala za više od 60%, na 6,8 mhl zbog ograničenja vezanih uz COVID-19 i i rastuće cijene. 

Što se tiče trgovine, ukupni obim pao je 6,3% na 99 mhl, a kada je riječ o vrijednosti trgovine, ona je pala za 4,7% i iznosi 36 milijardi eura. 

I proizvodnja puno niža

OIV je dodatno snizio procjenu prošlogodišnje proizvodnje vina na 237 mhl, s početne od 244 mhl objavljene prošlog novembra, što je sada 10% ispod proizvodnje iz 2022. i najniže u više od 60 godina.

Ovakav trend je posljedica lošeg vremena, uključujući rani mraz, obilne padavine s jedne i sušu s druge strane te pratećim gljivičnim oboljenjima, kako na sjevernoj, tako i na južnoj hemisferi.

Italija je proizvela 38,3 mhl što je najmanja količina vina od 1950. godine, odnosno pad od više od 23% u odnosu na prethodnu godinu, čime je izgubila vodstvo ispred Francuske.

Za 2024. preliminarne procjene za južnu hemisferu ukazuju na oporavak dvaju najvećih proizvođača Australije i Argentine, a nakon oštrog pada prošle godine. No, ipak će ostati 4% odnosno 6% ispod prosjeka 2018./23.

Hladno proljeće i kasna berba mogli bi dovesti da Čile već treću godinu zaredom proizvodi manje vina, u prosjeku za 17%.