Globalna potrošnja uglja tokom protekle godine dostigla je najviše vrijednosti u historiji, uprkos intenzivnim naporima međunarodne zajednice da ubrza prelazak na čiste izvore energije. Takav trend, prema najnovijem izvještaju State of Climate Action, ozbiljno ugrožava globalne ciljeve ograničavanja porasta temperature na 1.5°C, prenosi The Guardian.
Iako se udio uglja u proizvodnji električne energije smanjio zahvaljujući širenju obnovljivih izvora, ukupna potražnja za strujom nastavila je da raste, što je uzrokovalo veće korištenje uglja nego ranije. Izvještaj ukazuje da države i dalje znatno zaostaju za planiranim tempom smanjenja emisija stakleničkih plinova, koje i dalje rastu — sporije, ali kontinuirano.
"Nema sumnje da uglavnom radimo prave stvari. Jednostavno se ne krećemo dovoljno brzo. Jedan od najzabrinjavajućih nalaza iz našeg ocjenjivanja je da već peti izvještaj zaredom pokazuje da su napori za ukidanje uglja daleko od cilja" - rekla je Clea Schumer, saradnica na istraživanju pri think tanku World Resources Institute, koji je vodio izradu izvještaja.
Prema Pariškom klimatskom sporazumu, da bi globalno zagrijavanje ostalo ispod 1.5°C, svijet mora dostići neto nultu emisiju ugljika do 2050. godine. To podrazumijeva širu elektrifikaciju industrije, saobraćaja i grijanja — ali isključivo pod uslovom da se proizvodnja električne energije zasniva na niskougljičnim izvorima.
"Problem je što energetski sistem koji se oslanja na fosilna goriva ima ogromne lančane i indirektne posljedice. Poruka je kristalno jasna. Jednostavno nećemo ograničiti zagrijavanje na 1.5°C ako se upotreba uglja nastavi obarati rekorde" - rekla je Schumer.
Iako su se mnoge vlade 2021. godine obavezale na postepeno smanjenje korištenja uglja, neke i dalje podržavaju to najzagađujuće gorivo. Indijski premijer Narendra Modi ove je godine obilježio proizvodnju od milijardu tona uglja, dok je bivši američki predsjednik Donald Trump ponovo izrazio podršku industriji fosilnih goriva. Njegovi pokušaji da ograniči razvoj obnovljive energije, iako još nisu značajno povećali emisije, mogli bi dugoročno usporiti globalni napredak, navodi se u izvještaju.
Pozitivna strana je da su solarna i energija vjetra nastavile snažan rast — solarna se ističe kao najbrže rastući izvor energije u historiji. Međutim, stručnjaci upozoravaju da bi se njihova godišnja stopa rasta morala udvostručiti kako bi se do kraja decenije postigli potrebni rezultati u smanjenju emisija.
Napredak u energetskoj efikasnosti i dalje je prespor, naročito kada je riječ o smanjenju emisija nastalih zagrijavanjem zgrada. Industrija čelika, s druge strane, povećava svoj ugljični intenzitet, dok je drumskim saobraćajem zabilježen brži napredak — prošle godine više od 20% novih vozila bila su električna, a u Kini taj udio se približio polovini.
Izvještaj dodatno upozorava na pogoršanje stanja prirodnih ugljičnih ponora — šuma, tresetišta i okeana. Iako se tempo krčenja šuma usporava, 2024. godine je trajno izgubljeno više od 8 miliona hektara šumskih površina. Da bi se zaustavilo globalno uništavanje šuma, svijet bi morao djelovati devet puta brže nego sada.
UN-ov klimatski samit Cop30, koji će se sljedećeg mjeseca održati u Brazilu, okupit će svjetske lidere kako bi razmotrili kako ubrzati mjere neophodne za ograničavanje globalnog zagrijavanja u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma. Očekuje se da svaka zemlja predstavi revidirani nacionalni plan za smanjenje emisija, iako se već sada procjenjuje da ti planovi neće biti dovoljni — glavno pitanje ostaje koliko će vlade biti spremne da ih dodatno pojačaju.