Putovati Štutgartom znači posjetiti grijehe prošlosti i zaviriti u budućnost koja obećava. Ovo njemačko proizvodno središte mjesto je gdje je 1886. godine izumljen automobil. Porsche i Mercedes još uvijek ovdje proizvode svoje luksuzne automobile, a lokalni muzeji tih kompanija slave vrijeme kada su hromirane obline sportskih automobila simbolizirale brzinu umjesto klimatske krize.

Ali kada se vozite u Štutgart, spuštajući se u grad s okolnih brda, možete primijetiti neobičnu osobinu urbanog pejzaža: parkove s drvoredima i bujne zelene koridore. Poput automobila po kojima je grad poznat, ovi su hodnici proizvod preciznog inženjerstva — ogromna mreža ventilacionih kanala koja svježi povjetarac s hladnih brda dovodi u urbanu jezgru.

Štutgart je možda jedini veliki grad na svijetu koji je namjerno dizajniran tako da se hladi strujama prirodnog zraka koje prekrivaju teren izvan njegovih granica. To je izvanredan primjer onoga što je u nauci opisano kao "reakcije na klimatske promjene temeljene na prirodi" - rješenja koja iskorištavaju alate za hlađenje koji su nam lako dostupni u prirodi.

Štutgartske inovacije u hlađenju ukorijenjene su u njegovu geografiju. Grad se nalazi u gusto naseljenoj dolini, sa malo vjetra, koja zadržava zagađujuće materije iz industrije i saobraćaja. Upravo zbog tog nedostatka, Štutgart je 1938. otvorio radno mjesto " gradskog klimatologa", mnogo prije nego što je itko predvidio klimatsku krizu više od pola stoljeća kasnije.

“Ljudi su već tada shvatili da je kvalitet zraka ovdje upitan”, kaže Rainer Kapp, sadašnji glavni gradski klimatolog. "Naravno, ljudi nisu imali mogućnosti, pa čak ni ambiciju učiniti nešto po tom pitanju, ali su barem počeli istraživati i mjeriti."

Zbog ove topografije Štutgart je u prosjeku dva do tri stepena Celzijusa topliji od okolnih područja. Kako bi se borio protiv toga, grad je desetljećima marljivo štitio svoje "ventilacione koridore" - parkove i hodnike od vodotokova i drveća koji noću dovode hladniji povjetarac u grad. Neki od tih koridora zasađeni su preko napuštene prometne infrastrukture, poput starih željezničkih linija, koje je grad pretvorio u zelene pojaseve ili vodotokove kako bi stvorio mrežu međusobno povezanih parkova.

Čak i betonirana infrastruktura može funkcionirati kao ventilacioni kanal, sve dok može usmjeriti u grad vjetar sa okolnih brda. "Koridori su obično zelene površine, ali to može biti čak i cesta na kojoj noću gotovo da nema prometa", objašnjava Kapp, uspoređujući to s "otvaranjem prozora noću u svom stanu da uđe svjež zrak."

Dizajn ventilacionih kanala u Štutgartu vođen je kartom njegove urbane klime koju je prvi put izradio klimatološki ured 1998. godine. Od tada je napravljeno više karata koje pokazuju uzorke vjetra, protoke hladnog zraka, koncentracije zagađenja zraka i tačke vreline u gradu, pružajući nacrt za rješavanje problema vreline.

Ovi napori donijeli su Štutgartu nadimak "najcool grad na svijetu ". Gotovo dvije trećine grada - ukupno 207 kvadratnih kilometara, na kojima živi više od 630.000 ljudi - zelene su površine, a gotovo polovica toga su šume. “Štutgart je preteča u zaštiti zelenih površina,” napisao je Svjetski fond za prirodu 2012. "Upotrebom zelenih ventilacionih koridora i zabranama izgradnje na strateškim mjestima, Štutgart nije samo zaštitio svoju klimu vjetrovima koji sprječavaju pregrijavanje. Također je poboljšao kvalitet zraka i povećao otpornost na globalno zagrijavanje."

Do sada i drugi gradovi imaju klimatološke urede, ali Kappov zapošljava impresivnih 13 zaposlenika, što je pokazatelj koliko ozbiljno grad shvaća ovo pitanje. Među odgovornostima ureda je osiguranje čistoče zraka, smanjenje prometne buke i rješavanje problema urbanih toplinskih otoka. Ono što izdvaja Štutgart je to što grad rutinski integrira pitanja klime u urbanističko planiranje. Građevinske dozvole, prijedlozi razvoja i infrastrukturni projekti pomno se ispituju u odnosu na mandat hladnog zraka. Kapp priznaje da je to stalna borba za uspostavljanje ravnoteže između gradske potražnje za stanovima i njegove potrebe da povjetarac slobodno teče.

"Kada netko želi graditi stanove, često imamo problema s prikazom tačne prepreke nizu kuća za protok zraka", priznaje Kapp, "ali općenito, možemo detaljno dokazati da proširenje zgrada u određenim prostorima ograničava izmjenu zraka." Unutar grada, neki obronci su označeni kao zabranjeni za izgradnju nekretnina. "Čak smo poništili građevinske dozvole", kaže Kapp, ali s obzirom na visoke cijene nekretnina u gradu, takvi potezi često uključuju dugotrajne sudske bitke.

Kappov posao olakšava duga povijest prakse održive gradnje u Štutgartu. Od 1990-ih grad je implementirao klimatske propise za gradnju — danas se od svih javnih zgrada zahtijeva da proizvode više energije nego što troše. Godine 2022. Štutgart je osvojio Njemačku nagradu za održivost kao najodrživiji grad u Njemačkoj. To je djelomično nasljeđe Fritza Kuhna, bivšeg predsjednika Zelene stranke, koji je bio gradonačelnik Štutgarta od 2013. do 2021. A ove se godine grad obvezao postati ugljično neutralan do 2035., objavljujući holistički plan koji uključuje sve svoje industrije i izdvaja 300 milijuna eura za postizanje svojih ciljeva.

Štutgart je također rano usvojio zelene krovove i "cool" zgrade. Financijske subvencije započete 1986. godine rezultirale su s impresivnih 2,6 miliona kvadratnih metara zelenih krovova. Uskoro će građani na internetu moći provjeriti je li njihov krov najprikladniji za solarne ploče ili zelene površine. Još jedan impresivan primjer je lokalna biblioteka, orijentir na gradskom horizontu i, prema istoj studiji, "najcool knjižnica na svijetu".

Kapp, inženjer po obrazovanju, radi u klimatološkom uredu od 1993., i iako priznaje da nas "često nisu shvaćali ozbiljno u ranim godinama", podrška građana enormno je porasla usred toplinskih valova i poplava. Štutgart sada ima neka od najaktivnijih učešća građana u planiranju grada u odnosu na ostatak zemlje. Na primjer, nakon brojnih zahtjeva građana, uvedeni su "autobusi za hlađenje" koj iljeti voze gradom kako bi pokupili gradske beskućnike kako bi mogli malo odspavati i oporaviti se od toplinskog stresa, slično grijanim autobusima koji su zimi topla utočišta.

Građani također mogu zatražiti da se lokalna ulica proglasi zonom smanjenog saobraćaja, a njezina parkirališta pretvore u zelene površine, jednostavnim preuzimanjem online aplikacije. Cijele ulice su rezervirane za bicikle. I premda je izgradnja nove gradske energetski učinkovite željezničke stanice rezultirala brutalnim sukobima između građana i policije oko uklanjanja nekoliko starih stabala, učinkoviti javni prijevoz još je jedan ogledni projekt u gradu.

Kapp priznaje da nema svaki grad topografiju potrebnu za repliciranje onoga što je učinio Štutgart, ali neki imaju. U kontaktu je s gradonačelnikom Kobea u Japanu, još jednog grada okruženog brdima. Čak su i Peking i Xian počeli proučavati vlastite uzorke vjetra kako bi utvrdili mogu li kopirati ventilacione koridore Štutgarta.

Gdje su nekada vladali automobili, biciklisti i pješaci sve više preuzimaju primat, a rodno automobila postaje kolijevka odgovorne klimatske budućnosti.

Michaela Haas
originalni tekst je objavljen na reasons to be cheerful

Grad koj se prirodno hladi

Zašto je Štutgart svjetski primjer ventilacionih koridora

Komentari (0)