Švicarski ljekari proizvode umjetnu kožu za teško povrijeđene nakon požara

Centar za proizvodnju ćelija pri Univerzitetskoj bolnici u Lausannei trenutno radi punim kapacitetom kako bi proizveo umjetnu kožu za pacijente teško povrijeđene u požaru koji se dogodio uoči Nove godine u jednom švicarskom baru. Riječ je o centru koji, sa svojom proizvodnom jedinicom za kožno tkivo, predstavlja jedinu ustanovu te vrste i tog obima u Europi.

Kako navodi AFP, u centru u Epalingesu, na periferiji Lausanne, ističu da je emotivni pritisak veliki, ali da je fokus usmjeren isključivo na radni zadatak.

"Mnogo je emocija", rekao je Laurent Carrez, tehnički menadžer farmacije u centru u Epalingesu, na periferiji Lausanne u zapadnoj Švicarskoj, piše AFP.

Dodao je da se u ovoj fazi nastoji zadržati potpuna profesionalna koncentracija.

"Prioritet je pomoći ovim pacijentima što je više moguće, bilo da su u bolnicama u Švicarskoj ili inozemstvu", rekao je Carrez za AFP.

Požar koji je izbio 1. januara u baru Le Constellation, smještenom u skijaškom odmaralištu Crans-Montana, imao je tragične posljedice. Život je izgubilo 40 osoba, većinom tinejdžera, dok je 116 ljudi povrijeđeno. Tokom proteklog vikenda, 80 povrijeđenih i dalje je bilo hospitalizirano u Švicarskoj i drugim zemljama, u specijaliziranim centrima za liječenje opekotina.

Prema navodima bolnice, ovaj centar jedini je u stanju proizvesti tako velike količine kožnog tkiva uz poštivanje švicarskih i evropskih regulatornih standarda. Proces se zasniva na korištenju zdravih uzoraka kože uzetih od samih pacijenata, čime se značajno smanjuje rizik od odbacivanja transplantata.

"Od deset kvadratnih centimetara zdrave kože možemo proizvesti između jedne i tri serije od 2.600 kvadratnih centimetara, što otprilike predstavlja površinu leđa", rekao je Carrez.

Pritom je pojasnio da se radi o tkivu dobijenom umnožavanjem ćelija, koje nema dlake niti znojne žlijezde.

O značaju rada centra govorio je i specijalista za teške opekotine Olivier Pantet, naglasivši njegovu ključnu ulogu u slučajevima masivnih povreda.

"Centar ima vrlo važnu ulogu jer kada je 50 do 60 posto površine tijela opečeno, moramo uzgajati kožu u laboratorijima jer to ne možemo učiniti samo korištenjem preostale zdrave kože", objasnio je Pantet.

U posebno kontrolisanim, takozvanim čistim prostorijama, farmaceutski i medicinski tehničari, odjeveni u laboratorijska odijela, rade na održavanju hranjivih rastvora u kojima se kožne ćelije nalaze kako bi se potaknulo njihovo razmnožavanje.

"Do sada smo primili biopsije od pacijenata. Sakupili smo i pohranili njihove ćelije", rekao je Carrez te dodao da sada slijedi druga faza, koja je najkritičnija, umnožavanje keratinocitnog tkiva, kože.

Ova faza procesa traje približno tri sedmice. Tokom tog perioda ćelije se, smještene u posebne posude, prirodno razmnožavaju sve dok ne dođu u međusobni kontakt, nakon čega se počinju slagati u slojeve.

"Zatim, u određenom trenutku, prestaju rasti i tada znamo da su spremne. To se može vidjeti i po izgledu ćelija pod mikroskopom", rekao je Carrez.

Nakon toga slijedi usklađivanje s bolnicama u kojima će se obavljati presađivanje, budući da se zrela koža mora transplantirati u roku od dva dana. Ishod ovih zahvata nije uvijek siguran.

"Ako se 80 posto transplantata primi kod pacijenta, vrlo smo sretni, to je izvrstan rezultat", rekao je Pantet.

U periodu dok čekaju spremnost transplantata, ljekari koriste privremena rješenja, poput hermetičkih obloga, kože preminulih donora ili riblje kože, kako bi zaštitili opečene dijelove tijela pacijenata.