Kako rekordne cijene zlata mijenjaju način izrade nakita

Rast cijene zlata sve snažnije se odražava na cijeli lanac – od velikih investitora do malih zanatskih radionica. U najpoznatijim italijanskim centrima za izradu nakita, zlatari su primorani prilagođavati dizajn svojih proizvoda, smanjujući količinu korištenog zlata kako bi ublažili posljedice rekordnih cijena i zadržali kupce s ograničenijim budžetima, izvještava Reuters.

U sjeveroistočnoj Italiji, u Bassano del Grappi, nedaleko od Vicenze, jednog od ključnih centara zlatarske industrije, Massimo Lucchetta, vlasnik radionice Lucchetta 1953, navodi da se zahtjevi kupaca posljednjih mjeseci gotovo uvijek svode na isto pitanje.

"Glavno pitanje koje sam čuo posljednjih mjeseci jeste mogu li napraviti nešto lakše, a da izgleda isto", rekao je Lucchetta, čija kompanija proizvodi nakit za robne kuće.

Cijena zlata je u četvrtak dostigla historijski maksimum, približivši se iznosu od 5.600 dolara po unci, što predstavlja skoro dvostruko povećanje u odnosu na isti period prošle godine.

Takav rast posebno pogađa male proizvođače, koji se suočavaju s pojačanim zahtjevima klijenata, uključujući i međunarodne brendove, da ponude jeftinije proizvode, od prepoznatljivih kolekcija do klasičnih komada poput vjenčanog prstenja.

Značaj italijanskog tržišta nakita

Italija zauzima vodeću poziciju u sektoru nakita unutar Europske unije. Prema podacima portala Montenapo Daily, promet italijanske industrije nakita iznosi 7,1 milijardu eura, što čini 39,8 posto ukupnog tržišta EU.

U ovom sektoru zaposleno je oko 29.600 radnika, odnosno više od četvrtine ukupne radne snage u evropskoj industriji nakita. Izvoz italijanskog nakita dosegao je vrijednost od 10,7 milijardi eura, pri čemu tri ključne provincije; Arezzo, Vicenza i Alessandria, učestvuju s 67,4 posto ukupnog izvoza.

Potrošnja na domaćem tržištu u Italiji procijenjena je na 4,2 milijarde eura u 2025. godini, a narukvice su se izdvojile kao najtraženiji artikl, s prosječnom vrijednošću kupovine od 506 eura.

Istovremeno, prema podacima Gold Buyers Africa, nakit je i dalje jedan od glavnih segmenata globalne potražnje za zlatom, ali interesovanje slabi zbog visokih cijena. World Gold Council bilježi treću uzastopnu godinu pada potražnje za zlatnim nakitom, pri čemu je globalna potražnja smanjena za 18 posto.

Tehnologija u službi smanjenja težine

Vicenza, zajedno s Arezzom u Toskani i Valenzom u Pijemontu, čini takozvana tri "grada zlata" u Italiji, a dva puta godišnje domaćin je međunarodnog sajma Vicenzaoro, jednog od najznačajnijih događaja u industriji nakita i satova.

"U Arezzu je nekoliko proizvođača nakita povećalo upotrebu mašina koje zadržavaju oblik komada, ali smanjuju količinu metala", kaže za Reuters, Giordana Giordini, vlasnica brenda nakita Giordini.

Ovakav metod može zadržati istu veličinu privjeska, ali mu prepoloviti težinu: „Osoba i dalje kupuje istu ideju onoga što to jeste“, kaže ona.

Njena kompanija većinom posluje s veletrgovcima i maloprodajom, a čak 90 posto proizvodnje namijenjeno je izvozu.

Prema studiji banke Mediobanca, Italija je 2024. godine učestvovala sa 11,2 posto na globalnom tržištu nakita, čija je ukupna vrijednost procijenjena na 130 milijardi dolara. U sektoru zlata, srebra i nakita u zemlji posluje više od 6.800 kompanija.

Veliki brendovi pod pritiskom, mali još više

Utjecaj rasta cijena osjetili su i veliki luksuzni brendovi. Finansijska direktorica LVMH-a Cecile Cabanis izjavila je da su visoke cijene zlata negativno uticale na rezultate divizije satova i nakita, koja uključuje brendove poput Bulgarija i Tiffanyja.

Iako je francuski konglomerat, čiji se glavni pogon za preradu zlata nalazi u Valenzi, koristio mehanizme zaštite poput hedginga i unaprijed ugovorenih cijena, pritisak na manje radionice ostaje znatno izraženiji. One, zbog visokih troškova i rizika, uglavnom nemaju mogućnost korištenja finansijskih derivata.

Kako pojašnjava Giordini, dnevne oscilacije cijena zlata i srebra direktno se prenose na maloprodajne cijene, jer se troškovi sirovina odmah odražavaju na krajnju cijenu proizvoda. Tako je zlatna ogrlica koja je prije nekoliko mjeseci koštala oko 300 eura sada skuplja i do 500 eura.

Promjene cijena mogu povećati troškove poslovanja za desetine hiljada eura, s obzirom na to da se sirovine plaćaju unaprijed.

Zlatarka iz Valenze Alessia Crivelli, potpredsjednica udruženja Confindustria Federorafi, navodi da proizvođači sve češće razmatraju prikupljanje i ponovnu upotrebu otpada iz vlastite proizvodnje. Međutim, šira upotreba recikliranog zlata ostaje ograničena zbog poteškoća u certificiranju porijekla materijala.

Dok kupci s višim primanjima zlato i dalje posmatraju kao dugoročnu investiciju, proizvođači se suočavaju s izazovom kako zadovoljiti potrebe manje imućnih potrošača. To dodatno stavlja naglasak na smanjenje težine proizvoda, navodi jedan proizvođač iz Valenze, koji je želio ostati anoniman.

"Ako brendovi trebaju određenu cjenovnu poziciju, u fazi razvoja od nas traže da više pažnje obratimo na konačnu težinu", dodao je proizvođač za Reuters, koji je želio ostati anoniman zbog povjerljivosti klijenata.

Posebno osjetljiva kategorija postaje vjenčano prstenje, kod kojeg težina značajno utiče na cijenu.

"Ako su ranije trošili oko 600 eura, danas možda moraju potrošiti više od 2.000", rekao je.

Uprkos svemu, očekuje se da interesovanje za zlatni nakit neće nestati, jer potrošači i dalje zlato vide kao siguran čuvar vrijednosti.

"Na kraju, oni plaćaju zlato, jer žele da to bude zlato", zaključuje prodavač, prenosi Forbes.